Historija

Iako arhivska građa nedvojbeno upućuje da je u srednjovjekovnoj Bosni živio jedan narod, zvani Bošnjani, koji su ispovijedali tri vjere: bogumilsku, katoličku i pravoslavnu, u naučnoj literaturi se o tome sve donedavno pisalo krajnje nekritički. Skoro sve što je napisano potječe od srpskih i hrvatskih historičara. Većina ih je bez ikakve dublje analize i oslonca na izvornu građu iznosila sasvim …

Kada se razmatra problem bosanskohercegovačkog stanovništva treba ukazati na neke pojave koje se nerijetko zamemaruju od strane istraživača. Nacionalna pripadnost bosanskohercegovačkog stanovništva se, naime, obićno određuje po njegovoj vjerskoj pripadnosti, što je pogrešno. Naprijed je bilo govora da je sve do dolaska Turaka u Bosni živio jednonacionalan narod (Bošnjani) koji su u najvećoj mjeri pripadali bogumilskoj vjeri, dok su manji …

Bosansko plemstvo je sve do konca 19. stoljeća zadržalo mnoge karakteristike srednjovjekovnog feudalnog društva i kao takvo, po uspostavljanju austrijske vlasti za evropske putopisce je bilo pravo otkrovenje. U izvještajima se susreću zanimljivi podaci o njihovom životu, običajima, imovnom stanju, napominjući šta je bosansko plemstvo nekada bilo, šta je posjedovalo i u kakvom je sada stanju. Francuski konzul u Travniku …

Bitka na Krbavskom polju dogodila se 9. septembra 1493. godine u kojoj je bosanski sandžak beg Hadum Jakub paša porazio hrvatsku plemićku vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina. Ovu bitku mnogi historičari opisuju kao strahoviti poraz hrvatske plemićke vojske i prekretnicu u historiji ali je vrlo malo nezavisnih radova na ovu temu. Četiri stoljeća kasnije tačnije 1937. godine objavljena je …

Šta je ban Kulin značio za Bosnu i kako se tada u njoj živjelo dovoljno je reći da ga i danas, nakon 829 godina svakodnevno spominjemo i prisjećamo se one i onakve Bosne kakva je bila u njegovo doba. To je najpoznatiji bosanski vladar koji se prvi put spominje 1180. godine u jednom pismu koje mu je uputio papin izaslanik …

U ponedjeljak, 7. augusta u devet sati, autonomaš Fikret Abdić još uvijek je boravio u Kuli Muje Hrnjice na Starom gradu u Ve­likoj Kladuši, otprilike, najvećem uzvisju svoje kratkovijeke autonomije. Sjedio je u central­noj sobi dvorca kojeg je, kažu očevici, između prve i druge autonomije učinio luksuznijim i od samih “Titinih vila” i pisao pismo predsjed­niku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu. …

Gavro Vučković – Krajišnik kako je sam sebe nazivao, je jedna od značajnijih ličnosti među „hristjanom obojega vjerozakona“ žiteljima u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine u početku druge polovine XIX vijeka. Kao trgovac izborio se da postanea i predstavnik „hristjana“ Bosne i Hercegovine, u Patrijaršiji i Porti u Carigradu, kasnije sarajevski kodžobaša i na kraju, pisac prvih knjiga …

Prvi sakupljači i istraživači koji su identificirali epsku tradiciju drugačiju od srpske i hrvatske bili su Kosta Hörmann i Luka Marjanović, nazivajući je u svojim zbirkama muhamedanskom ili muslimanskom. Hörmann je kao namjesnik Zemaljske vlade u Sarajevu osamdesetih godina 19. stoljeća organizirao veliki projekt sakupljanja, bilježenja i publiciranja (Narodne pjesme Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini I-II, 1888-1889) bošnjačkih epskih (muških) …

Među pisanim spomenicima bosanskog jezika, sačuvanim do našeg vremena, dva su iznimno značajna: Humačka ploča i Kulinova povelja. Prvi spomenik pripada lapidarnoj pismenosti (= na kamenu), a drugi (napisan 29. avgusta 1189.) spomenicima na pregamentu pisanim u državnoj kancelariji oblasnih gospodara, kraljeva i velikaša. Ijedan i drugi veoma su značajni za bosanski jezik, ali i za ostale južnoslavenske jezike i …

Velika Gata od Bihaća udaljena je 15 kilometara, od Cazina 25 kilometara a granični prijelaz Izačić, prema Hrvatskoj, udaljen je samo 8 kilometara. Drugi naziv mjesta je Gata Ilidža. Riječ Gata na latinskom znaci Kada, naziv Ilidža (Ilica) na turskom jeziku znači Kupatilo. Velika Gata je mjesto gdje izviru termalne ljekovite vode. Temperatura termalne vode iznosi od 32°C do 39°C …