Historija

Bojevi u Peći i pećkih brdih septembra 1878. god.

U septembru 1878. godine Wilhelm Freiherr von Reinländer general komandant 14. pješadijske divizije za okupaciju Bosne došao je sa zadatkom okupacije Krajine. Krajišnici su se suprostavili okupatorima i pružili otpor nanijevši mu značajne gubitke u ljudstvu. Prema pisanjima tadašnjih novina iz današnje Hrvatske pod austrijskom zastavom u okupaciji Krajine je učestvovala vojska sa brojem preko 100.000. O tim događajima su …

Pročitajte više »

Džamije na Udbini

Udbina – Džamija s vanjske strane U zbirci fotografija Vjećeslava Henneberga nalaze se i dvije fotografija snimljene 1933. godine na kojoj je snimljena džamija na Udbini (R Hrvatska). Prema fotografijama džamija je pretvorena u kuću za stanovanje sa dvorištom, minaret je srušen i pretvoren u ulaz na kat kuće. Nepostoji puno tragova koji govore o ovim detaljima ali je nesporno …

Pročitajte više »

Čardaci i kule na granici u blizini naselja Vikići

Duži niz godina smo u prilici pregledavanje historijski karata koje su dostupne svima na internetu. Za našu priču koristili smo kartu iz 18. stoljeća tačnije iz godine 1773. – 1775. godine na kojoj su za nas interesantno ucrtane granice između Turskog i Austijskog carstva a neposredno su uz današnje naselje Vikići. Granična crta je gotovo identična današnjoj koja polazi od …

Pročitajte više »

Državna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kod naselja Vikići

Graba – duž granice između Bosne i Hrecegovine i R Hrvatske cjelom dužinom naselja presijeca Izačićko polje i ide dalje sve do Korane, nije ništa drugo nego državna međa između pomenutih država a u stara vremena utvrdile su je dva carsta Tursko i Austrougarsko. I danas je ova graba vidljiva a zamjeti se iz daleka iako je iskopana u vrijeme …

Pročitajte više »

Kada i kako je Bosna postala islamska zemlja

Ni u jednoj zemlji koja je došla pod tursku vlast nije se desio slučaj da se pokoreno stanovništvo tako brzo prilagodi nastalim promjenama koje su zahvatile sve vidove njegovog života. Postojali su brojni razlozi koji su doveli do toga. U tome je vjersko pitanje došlo u prvi plan. Ono je, također, u velikoj mjeri bilo razlogom da je sultan, kao …

Pročitajte više »

Borbe kod Drežnika, Željave i Priboja 1788 – 1789. godine

Nakon što se ruska carica Katarina II na poluotoku Krimu sastala s habsbur­škim carom Josipom II i s njim postigla sporazum o savezu u zajedničkom ratu protiv Osmansko­ga Carstva, početkom rujna 1787. započele su u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini opsežne pripreme za rat: popravljeni su putovi, prestale su različite uskrate i propusti, časni­ci su dobili poklon u obliku tromje­sečne plače, vojnicima …

Pročitajte više »

Nasilno pokrštavanje muslimana Like 1683-1699

Stanovništvo koje se blagovremeno nije evakuiralo iz pograničnih utvrda: Perušića, Budaka, Ribnika, Bilaja, Novoga, Široke Kule bilo je izloženo pokrštavanjima. Ona su u Lici trajala sve do 1696. godine. Katolički svećenik Karlo Mesić iz Brinje, sa grupom svojih pristalica, vršio je u Lici nasilna pokrštavanja. Muslimani koji bi odbili da se pokrste bili su ubijani. Iza njih su ostali nazivi …

Pročitajte više »

Lov – svakodnevni život u srednjovjekovnoj Bosni

Omiljena zabava plemstva u srednjovjekovnoj Bosni bio je lov. Mnoštvo bujnih šuma, pitomih proplanaka, dolina i livada, kraških polja, teško pristupačne gudure i neprohodni krš, s brojnim izvorima, rijekama, potocima i jezerima, zemlja s kontinentalom i mediteranskom klimom, bila je prepuna najraznovrsnije divljači, kako pernate i dlakave, tako krupne i sitne. Stećci su prepuni ukrasa s prizorima iz lova. Po …

Pročitajte više »

Nevolje sa Ličkom Plješevicom

Zamisao da se izvrši pohod grebenom Plješevice rodila se prije pet godina. Zahvaljujući čvrstoj želji i volji četvorice drugova članova pla­ninarskog društva »Plješivica« iz Bihaća, ta zamisao se ostvarila 20. ko­lovoza 1964. godine. Vrlijeme je bilo nestabilno i promjenljivo. Učesnici izleta bili su Mumin Adrović, Ferid Dervišević, Josip Ćaćulović i ja. Prosječna starost učesnika bila je 45 godina. Na pripremnom …

Pročitajte više »

Drežnik grad

Danas se lako i bez muke može doći u Drežnik. Poštanski automobil, koji polazi iz Karlovca na Pli­tvice, treba oko pet sati do Drežnika, gdje je i po­staja. Nekoć je to teže bilo i napornije, a skopčano s većim troškom. Selo je Drežnik dosta veliko, ali nema nikakovih historijskih uspomena. Sve je novije, a zidane zgrade potječu iz vremena opstanka …

Pročitajte više »