Vikići portal stranica naselja Vikići
Stanovništvo koje se blagovremeno nije evakuiralo iz pograničnih utvrda: Perušića, Budaka, Ribnika, Bilaja, Novoga, Široke Kule bilo je izloženo pokrštavanjima.
Ona su u Lici trajala sve do 1696. godine. Katolički svećenik Karlo Mesić iz Brinje, sa grupom svojih pristalica, vršio je u Lici nasilna pokrštavanja. Muslimani koji bi odbili da se pokrste bili su ubijani. Iza njih su ostali nazivi mjesta “Islam Grčki”, “Islam Latinski”, kao kombinacija, kako je primjetio M. Spahić, “drveno željezo”. Prema popisima koje su oko 1700. sastavili franjevci i poslali u Rim, u to vrijeme se “obratilo”, odnosno bila je pokrštena 1601 osoba u Slavoniji i 184 u Dalmaciji. Pokrštavanje će, kao alternativa smrti, zadugo biti prisutno na Balkanu. Ono je za prave pripadnike islama, prema dr. R. Muminoviću, bilo genocid nad smislom njihovog života. Husein Alić će 1941. pisati da je u Lici “preživjelo” mnogo muslimanskih prezimena. Muslimani sa prostora Like i Korduna, mahom su se naselili u Bosanskoj krajini, oko Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe, Kulen Vakufa i oko drugih urbanih i seoskih sredina. Nakon mletačkog zauzimanja dalmatinskih i primorskih
gradova u jesen 1687. brojne muslimanske porodice su se iselile u Bar, Hercegovinu i Nikšić. Hrišćanstvo se nije moglo osloboditi reliogiocentrizma, niti privići na koegzistenciju sa islamom. Radilo se zapravo o temeljitim etničko-vjerskim čišćenjima i etnoteritorijalnim ratovima.
Prekršteni muslimani u Lici: Alagići, Aleškovići, Alići, Alivojvodići, Atlagići, Bakrači, Bašići, Begići, Bešići, Bosnići, Cepići, Ćaići, Ćustovići, Delalići, Dizdarevići, Đulići, Hasanćehajići, Kasumovići, Kumalići, Kurtagići, Kolakovići, Komići, Muhići, Musići, Mušete, Nemčići, Osmanovići, Šabići, Šerići, Uzunlići i drugi, dodajući dalje da Ličani – pravoslavci i katolici vole muslimane: “Ličani istinski štuju svoje “Turke”, znaju da su im to jednokrvna braća i mnogi otvoreno priznaju da su njihovi stari bili muslimani” – cit. prema: Kalendar: “Narodna uzdanica”, Sarajevo 1941.; O. Zirojević, Konvertiti – kako su se zvali, Podgorica 2001.
Izvor: forum.hr
