Historija

Obdulja od Bihaća do Sarajeva 1893. godine

Velika obdulja otpočela je u utorak 25. jula 1983. godine u 04,00 sata ujutro u grupama sa po tri obduljaša svakih pet minuta tako da je zadna grupa startovala u 06,35 minuta. Za ovu obdulju konja prijavilo se 47 jahača ali su dvojica otkazala start jedan zbog zdravstvenih problema binjadžije a drugi zbog nesposobnosti konja. U Bihaću je tome činu …

Pročitajte više »

Bošnjačko selo Turan u nahiji Kestel u provinciji Bursa u Turskoj

Turanköy – Turan Selo je jedno do pravih koje je formirano za Bošnjačke Muhadžire od strane komisije Ureda za Muhadžire. Prema arhivskim podacima naše selo je formirano 28. marta 1885. godine pod imenom Boşnak Karyesi – Bošnjačko selo koje se sastojalo od 40 domaćinstava i 121 osoba. Stanovnici ovoga sela su došli iz Bosanske Krajine koja se nalazi na sjeverozapadu …

Pročitajte više »

Petak u Mrceljima

U petak u veče, na povratku iz Raštela sa sajma, sastalo se u Mustinoj kahvi i malo i veliko. Posjedali Mrceljani u naokolo po golim sećijama, redom, po starini, A bilo je tu i starih ljudi. U pročelju je sjedio Hadži Hrusto i odavno na tome mjestu. Čim je poslao bedela na Ćabu ljudi ga prozvaše Hadžijom i počeše mu …

Pročitajte više »

Prokopavanje korita rijeke Une kod Kostela

Pod Brekovicom nalazi se Kosteo, baš na tome mjestu primakle se obije strane brekovačka i spahićka jedna drugoj, te čine, kao neko tijesno, a u samu Unu uvalio se slap 800m dugačak, a širok, kolik korito Une. Ušljed toga zaustavljala se Una, te ne mogaše otjecati, već je činila silne močvare u bihaćkoj okolici, a za svaka veće kiše bijahu …

Pročitajte više »

2. bosanko-hercegovački puk

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine Sanstefanskim mirom u martu 1878. godine okončan je rat između Rusije i Turske, a u junu iste godine, mirovnim sporazumom na Berlinskom kongresu okončana je tzv. “Velika istočna kriza”, koja je započela u istočnoj Hercegovini ustankom protiv Osmanskog carstva (Neveslnjska puška). Austro-Ugarska je iskoristila ove nemire i na kongresu ih iskoristila da uvjeri ostale supersile …

Pročitajte više »

Gajretov mevlud u Izačiću

Povjerenik Gajreta u Izačiću g. Ubejid Mujagić održao je prvi Gajretov mevlud 23. novembra 1934, koga su učili imami: Ubejid Mujagić, Hamid ef. Fatkić, Mustafa ef. Dizdarević, Mustafa ef. Mujagić, Ali ef. Mehić i Šaban ef. Kovačević. Djeca su učila kaside. Iza proučenog mevluda održao je Gajretovo predavanje povjerenik g. Ubejid Mujagić, u kome je iz­nio rad Gajreta prije i …

Pročitajte više »

Šestoro djece stradalo od zaostale bombe

Na smrt djeteta Rifeta Izačić: 18. februar 1968. god I tu nas presreće vijest kako se šestoro mališana iz sela Izačića našlo na livadi kraj ceste od Bihaća ka Ličkom Petrovom selu. Djeca u igri. Tamo ovce. I najednom, mir pastoralnog prizora prekida rika eksplozije. Priskaču preplašeni seljani i skamenjuju se: šest okrvavljenih dječaka leži u travi. Pokidane šake, probijene …

Pročitajte više »

Stari nišani u naselju Vikići

Na više lokaliteta u naselju Vikići nalaze se mezarja koja nose nazive po lokalnom stanovništvu koje gravitira upravo tim područjima. Pored centralnog mezarja kod džamije u Vikići poznati su lokaliteti keškića mezarje, halkića mezarje, kudića mezarje, mezarje Breza, mezarje Šehiti (Šehitluci) i mezarje Hrust. Najstarije mezarje su Šehiti na kojem se nalazi više nišana na turskom odnosno arapskom jeziku kao …

Pročitajte više »

Japanska krivina kod Izačića

Mještani Izačića za naziv “Japanska krivina” imaju jednu priču a ona je vezana za aerodrom Željava i njegovu izgradnju. Kako mještani kažu projekat aerodnoma Željava i njegovih podzemnih objekata su uradili japanci a oni su i boravili na areodromu sve do njegovog završetka i puštanja u rad. Međutim da bi priča o aerodromu bila napetija, tadašnje tajne službe su organizovale …

Pročitajte više »

Ustavni zakon vilajeta Bosanskog iz 1866.godine

Prepis prvog modernog bosanskog ustava “Ustavnog zakona vilajeta Bosanskog” objavljen je u novinama “Bosanski vjesnik” u nastavcima od četrtog do desetog broja 1866.godine. Poznato je da je ovaj Ustav pored bosanskog sastavljen i na francuskom jeziku. Pored odrednica šerijetkog prava ovaj ustav je modernizovan evropskim izrazima najviše preuzetih iz francuskog jezika. Donosimo prepis ovog ustava kako bi naši čitaoci mogli …

Pročitajte više »