Historija

Kako je donedavno izgledao porodični život Bošnjaka

Austrougarskom okupacijom Bosne 1878. godine Evropa je stupila u bliži dodir sa zemljom, narodom i njegovom kulturom koja se u svemu razlikovala od svih zemalja onovremene Evrope. Za razliku od ostalih njenih kršćanskih zemalja u Bosni je islam bila vjera skoro cijelog naroda s običajima, arhitekturom i načinom života koji je za onovremenu Evropu bio kuriozitet. Prema Bosni je krenula …

Pročitajte više »

Izačić pjeva i uveseljava

Prekosutra u radio emisiji „Selo veselo“ Radio-Sarajeva                   Izačić pjeva i uveseljava Ekipa popularne emisije Radio-Sarajeva »Selo vese­lo« na čelu sa urednikom i voditeljem Enverom Šadinlijom boravila je u ponedje­ljak u Mjesnoj zajednici Izačić kod Bihaća gdje je snimila materijal za emisiju koja će biti emitovana prekosut­ra, 4. jula. Pokazali su Izačićanii i Izačićanke pred mik­rofonom Radio-Sarajeva svoje pjevačko umijeće, svirku …

Pročitajte više »

Godišnjica: prije 323 godine Austrijska vojska opljačkala i do temelja spalila Sarajevo

24. oktobra navršava se 323 godine kada je 1697. godine austrijski general princ Eugen Savojski s vojskom prodro u Bosnu i redom palio i pljačkao gradove među kojima: Žepće, Maglaj, Zenicu, Kakanj … U Moštru kod Visokog utaborio se od kud je poslao poruku Sarajlijama da se predaju, u protivnom poručio im je, ako to ne učine pobit će im …

Pročitajte više »

“Konstitutivnost” naroda na Bosanki način

Konfuziju u prepoznavanju ko je u BiH Hrvat, ko katolik, ko Srbin, ko pravoslavac i sl, učinilo je uvođenje pravno-političkog pojma „konstitutivni narodi“. Osvrčući se na to isključivo s historijskog gledišta treba ukazati na krajnji apsurd, kao što je i apsurd identificiranje svih bosanskih katolika s Hrvatima kao i pravoslavaca sa Srbima. Naime, apsurdno je govoriti o konstitutivnosti nekoliko naroda …

Pročitajte više »

O nazivu “Bosna i Hercegovina”

Naziv Bosna i Hercegovina ima dvojako značenje. U jednom slučaju njime se označava državna zajednica naroda koji živi u njenim granicama, a u drugom on ima dvokomponentni toponimijski karakter. U pitanju su zapravo dva toponima kojima se označavaju dvije zasebne geografske cjeline, odnosno dvije susjedne oblasti. Zahvaljujući historijskim spomenicima dobro smo obaviješteni o tome kako je tekao proces nastajanja tih …

Pročitajte više »

O nazivu “Bosna”

Naziv Bosna je sIavenizirani oblik ilirskog naziva koji su antički dokumenti zabilježili u dvije varijante: Bathinus i Basan. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu (Bathinus flumen). Drugi oblik je u dokumentu naveden u ablativu: Ad Basante, od kojeg nominativ glasi Basan, što znači da je u ovoj varijanti ime rijeke tako glasilo. Pod oblikom Ad Basante spominje …

Pročitajte više »

Bosanski Franjevci – Sedam stotina godina sa Bosnom i njenim narodom

Bosanski franjevci su se toliko srodili s Bosnom da ih podjednako cijene kako njihovi vjernici tako i muslimani. Svi ih od milja zovu “naši fratri”. Kršćanstvo na tlu Bosne i Hercegovine ima dugu i bogatu historiju. Arheološki i historijski spomenici pokazuju da je ta vjera na ovim prostorima bila poznata već u prvim stoljećima nove ere. To je bilo dvjesto-tristo …

Pročitajte više »

Upoznajmo bolje glavni grad Bosne i Hercegovine

KORIJENI SARAJEVO (Od prethistorije do turskog osvajanja) Kad su u pitanju stari gradovi, među koje spada i Sarajevo, treba razlikovati pojam postanka i tradicionalnog datuma njihovih osnivanja. Stari Rim je, na primjer, po predanju osnovan 753. godine st. e. i taj datum je zvanično slavljen mada su i sami Rimljani znali da je postojao i prije tog datuma. Isti je …

Pročitajte više »

Najtragičnije ličnosti dinastije Kotromanića – kraljica Katarina

Bosanska dinastija Kotromanića za svoga 600-godišnjeg vladanja Bosnom, dala je brojne banove, kraljeve, kraljice, prinčeve i princeze, od kojih je svaki na ovaj ili onaj način ušao u historiju svoje zemlje. Jedna od tih ličnosti je i kraljica Katarina, o kojoj se uspomena u narodu sačuvala do današnjeg dana. Kraljica Katarina je bez sumnje jedna od najzanimljivijih, ali i najtragičnijih …

Pročitajte više »

Oproštajno pismo kraljice Katarine

Pismo koje je kraljica Katarina napisala svojoj dječici pred smrt, Sigismundu i Katarini koju su Turci zarobili, odveli u Tursku, koje nije nikada više vidjela. Bosanski vladari su po običaju svog vremena sa pratnjom boravili sad u ovom sad u onom gradu, mada im je Bobovac bio stolni grad. Tako se desilo da je nenadani prodor Turaka 1463. godine zatekao …

Pročitajte više »