Historija

Stari nišani u naselju Vikići

Na više lokaliteta u naselju Vikići nalaze se mezarja koja nose nazive po lokalnom stanovništvu koje gravitira upravo tim područjima. Pored centralnog mezarja kod džamije u Vikići poznati su lokaliteti keškića mezarje, halkića mezarje, kudića mezarje, mezarje Breza, mezarje Šehiti (Šehitluci) i mezarje Hrust. Najstarije mezarje su Šehiti na kojem se nalazi više nišana na turskom odnosno arapskom jeziku kao …

Pročitajte više »

Japanska krivina kod Izačića

Mještani Izačića za naziv “Japanska krivina” imaju jednu priču a ona je vezana za aerodrom Željava i njegovu izgradnju. Kako mještani kažu projekat aerodnoma Željava i njegovih podzemnih objekata su uradili japanci a oni su i boravili na areodromu sve do njegovog završetka i puštanja u rad. Međutim da bi priča o aerodromu bila napetija, tadašnje tajne službe su organizovale …

Pročitajte više »

Ustavni zakon vilajeta Bosanskog iz 1866.godine

Prepis prvog modernog bosanskog ustava “Ustavnog zakona vilajeta Bosanskog” objavljen je u novinama “Bosanski vjesnik” u nastavcima od četrtog do desetog broja 1866.godine. Poznato je da je ovaj Ustav pored bosanskog sastavljen i na francuskom jeziku. Pored odrednica šerijetkog prava ovaj ustav je modernizovan evropskim izrazima najviše preuzetih iz francuskog jezika. Donosimo prepis ovog ustava kako bi naši čitaoci mogli …

Pročitajte više »

Kafana i dućan u kome se mušterije same poslužuju

„Alibegov rahatluk“ Kafana i dućan u kome se mušterije same poslužuju Višegrad, septembra 1939. godine Alibeg Balić zauzima jedno od najuglednijih mjesta među višegradskim begovima. Stari je on odžaković: kuća Balića nadaleko je čuvena no gospodstvu. Ni u novom vremenu, otkada je kroz Višegrad prošla lokomotiva, Alibeg nije htio da gospodstvo Balića bude imalo umanjeno. On je rješio da u …

Pročitajte više »

Kako je donedavno izgledao porodični život Bošnjaka

Austrougarskom okupacijom Bosne 1878. godine Evropa je stupila u bliži dodir sa zemljom, narodom i njegovom kulturom koja se u svemu razlikovala od svih zemalja onovremene Evrope. Za razliku od ostalih njenih kršćanskih zemalja u Bosni je islam bila vjera skoro cijelog naroda s običajima, arhitekturom i načinom života koji je za onovremenu Evropu bio kuriozitet. Prema Bosni je krenula …

Pročitajte više »

Izačić pjeva i uveseljava

Prekosutra u radio emisiji „Selo veselo“ Radio-Sarajeva                   Izačić pjeva i uveseljava Ekipa popularne emisije Radio-Sarajeva »Selo vese­lo« na čelu sa urednikom i voditeljem Enverom Šadinlijom boravila je u ponedje­ljak u Mjesnoj zajednici Izačić kod Bihaća gdje je snimila materijal za emisiju koja će biti emitovana prekosut­ra, 4. jula. Pokazali su Izačićanii i Izačićanke pred mik­rofonom Radio-Sarajeva svoje pjevačko umijeće, svirku …

Pročitajte više »

Godišnjica: prije 323 godine Austrijska vojska opljačkala i do temelja spalila Sarajevo

24. oktobra navršava se 323 godine kada je 1697. godine austrijski general princ Eugen Savojski s vojskom prodro u Bosnu i redom palio i pljačkao gradove među kojima: Žepće, Maglaj, Zenicu, Kakanj … U Moštru kod Visokog utaborio se od kud je poslao poruku Sarajlijama da se predaju, u protivnom poručio im je, ako to ne učine pobit će im …

Pročitajte više »

“Konstitutivnost” naroda na Bosanki način

Konfuziju u prepoznavanju ko je u BiH Hrvat, ko katolik, ko Srbin, ko pravoslavac i sl, učinilo je uvođenje pravno-političkog pojma „konstitutivni narodi“. Osvrčući se na to isključivo s historijskog gledišta treba ukazati na krajnji apsurd, kao što je i apsurd identificiranje svih bosanskih katolika s Hrvatima kao i pravoslavaca sa Srbima. Naime, apsurdno je govoriti o konstitutivnosti nekoliko naroda …

Pročitajte više »

O nazivu “Bosna i Hercegovina”

Naziv Bosna i Hercegovina ima dvojako značenje. U jednom slučaju njime se označava državna zajednica naroda koji živi u njenim granicama, a u drugom on ima dvokomponentni toponimijski karakter. U pitanju su zapravo dva toponima kojima se označavaju dvije zasebne geografske cjeline, odnosno dvije susjedne oblasti. Zahvaljujući historijskim spomenicima dobro smo obaviješteni o tome kako je tekao proces nastajanja tih …

Pročitajte više »

O nazivu “Bosna”

Naziv Bosna je sIavenizirani oblik ilirskog naziva koji su antički dokumenti zabilježili u dvije varijante: Bathinus i Basan. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu (Bathinus flumen). Drugi oblik je u dokumentu naveden u ablativu: Ad Basante, od kojeg nominativ glasi Basan, što znači da je u ovoj varijanti ime rijeke tako glasilo. Pod oblikom Ad Basante spominje …

Pročitajte više »