Državna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kod naselja Vikići

Graba – duž granice između Bosne i Hrecegovine i R Hrvatske cjelom dužinom naselja presijeca Izačićko polje i ide dalje sve do Korane, nije ništa drugo nego državna međa između pomenutih država a u stara vremena utvrdile su je dva carsta Tursko i Austrougarsko. I danas je ova graba vidljiva a zamjeti se iz daleka iako je iskopana u vrijeme razgraničenja prije 230 godina. Granična crta iznad rijeke Korane obilježena je graničnim kamenom koji se nalazi na samom rubu kanjona iznad Gavranić vrela odnosno nekoliko stotina metara udaljena od Gavranić mosta, granica zatim ide pravolinijski na brežuljak Crkvina tt.371 , brežuljak Jasen tt.375 , Abdića brdo tt.364  do Bjelog klanca tt. 346 nakon čega zakreće desno preko uzletno sletnih pista na Golu Plješevicu. Ova granica određena je 04. augusta 1791. godine Svištovskim mirom između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva što i jeste u naravi granica Bosne i Hrecegovine i R Hrvatske. Prema knjizi EšrefaKovačevića “Granice bosankog pašaluka” određene “Karlovačkim mirom”koji je sklopljen u Sremskim Karlovcima 26. januara 1699. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva znači 90 godina ranije izgledale su ovako:

“Od Mlinskog prelaza na Korani započelo je razgraničavanje područja koje je pripadalo Izačiću¹⁴³ i Bihaću. Prešavši Koranu granica je išla pravom linijom i uspinjala se na brdo Pogledalac,¹⁴⁴ gdje je postavljena prva humka za ovaj sektor, a bila je ogromnih dimenzija i drveće oko nje bilo je sasje­čeno, a neposredna okolina raščišćena. Odavde je granična linija vodila grebenom brda Pogledalac, a druga humka po­stavljena je »na mjestu pod nazivom Koprivita kosa«¹⁴⁵ iznad današnje Stare ceste, koja se u ono vrijeme nazivala Željevski put.¹⁴⁶ Idući stalno grebenom planina granica je vodila do treće humke koja je postavljena na putu za Vrževit,¹⁴⁷ »na mjestu poznatom pod nazivom Vrh Plješivice«.¹⁴⁸ Četvrta hum­ka postavljena je na putu za Farkašić,¹⁴⁹ na mjestu gdje ovaj put prelazi bilo Plješivice.¹⁵⁰ To je bila i posljednja humka za ovo područje čija je granica išla stalno grebenom planina »koje se nalaze naprema tvrđavama Izačić i Bihać«.”

¹⁴³ Izačić — Izačić Grad, jugoistočno od Drežnika, a sjevero­zapadno od Bihaća.

¹⁴⁴ JoS uvijek se može čuti naziv Pogledalac, iako narod ovo brdo naziva Pogledalci. Nalazi se iznad današnjeg seoceta Čatrnja, sjeverozapadno od Drežnika a jugoistočno od sela Sabljakovo spić, šumarija Donji Lapac, ispostava Nebljusi, 1:25.000, ubilježen je lokalitet Unjka (bez sumnje iskrivljeno od humka), zapadno od plješevičklh vrhova Vitorog i Trepetljikovac, a sjeveroistočno od Škorićevog vrha, blizu glavne saobraćajnice, koja iz Udbine, od­nosno, Donjeg Lapca, prelazi preko PljeSivice i vodi prema sjeveru.

¹⁴⁵ Koprivita kosa, kod Srkulja (str. 35, nap. 5) Caprovita Cossa, odnosno Koprivita kossa, Kuprovita i Koprlvlc7.a Berg. Ne­utvrđeno.

¹⁴⁶ 2eleve yoli — željovakl put, put za željevu. Selo 2eljeva na ovom drumu ispod PljeSivice leži jugoistočno od Izačića. Danas se ovaj put naziva Stara cesta, zapušten je 1 upotrebljava se samo u lokalnom saobraćaju.

¹⁴⁷ Vrževit, leži jugoistočno od vrhova Gola PljeSivica 1 Crni vrh, a zapadno od sela Zavalje 1 Međudraije.

¹⁴⁸ To je Gola PljeSivica, vrh sa nadmorskom visinom od 1649 m.

¹⁴⁹ Farkaiik yoli — put za FrkaSić. Donji i Gornji FrkaSić, jugoistočno od Titove Korinice, pod Pljettvicom s krbavske strane.

¹⁵⁰ Na karti »Pregledni nacrt gospodarske jedinice Velika PljeSivica — Drenovaća«, u vlasništvu Šumskog gospodarstva