Historija

Među pisanim spomenicima bosanskog jezika, sačuvanim do našeg vremena, dva su iznimno značajna: Humačka ploča i Kulinova povelja. Prvi spomenik pripada lapidarnoj pismenosti (= na kamenu), a drugi (napisan 29. avgusta 1189.) spomenicima na pregamentu pisanim u državnoj kancelariji oblasnih gospodara, kraljeva i velikaša. Ijedan i drugi veoma su značajni za bosanski jezik, ali i za ostale južnoslavenske jezike i …

Velika Gata od Bihaća udaljena je 15 kilometara, od Cazina 25 kilometara a granični prijelaz Izačić, prema Hrvatskoj, udaljen je samo 8 kilometara. Drugi naziv mjesta je Gata Ilidža. Riječ Gata na latinskom znaci Kada, naziv Ilidža (Ilica) na turskom jeziku znači Kupatilo. Velika Gata je mjesto gdje izviru termalne ljekovite vode. Temperatura termalne vode iznosi od 32°C do 39°C …

Fojnička Ahdnama predstavlja važan dokument iz bosanske historije. Iako je o njoj puno napisano nije nikada sve rečeno. Radi se o dokumentu čiji sadržaj i značaj uveliko prevazilazi značenje lokalne, to jest samo bosanskohercegovačke historije. Dovoljno je reći da je ona preteča brojnih, stoljećima mlađih deklaracija koje se odnose na ljudska prava i vjerske slobode, među kojima je i Deklaracija …

Sredinom mjeseca septembra 1914. godine kako je poznato, započela je austrijska vojska sa prodiranjem u Srbiju. Tom prilikom upale su takodjer austro-ugarske čete u Sandžak novopazarski, osvojivši grad Plevlje, poznato posadno mjesto ausirijskih četa do aneksije Bosne. Kad su se oko 20. septembra povukle austrijske čete natrag preko Drine, ispraznile su donje čete takodjer i Plevlje. Nakon odlaska austrijskih četa …

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zauzimanjem zemlje 1878. godine.  Sljedeće četiri godine zemljom je upravljala vojna uprava, da bi 1882. godine bila zamijenjena civilnom vlasti. Godine 1908. Austro-Ugarska je odlučila aneksirati  Bosnu i Hercegovinu. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji nakon atentata na prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu 28. jula …

Stari grad (lat. castrum) Ostrožac (historijski naziv mu je Horosium, a etimološki se povezuje s deminutivom od ostrog leži na kraju jedne kose iznad lijeve obale Une i kraj ceste Bihać – Cazin. Prvi put se spominje 1286. kao grad knezova Babonića Blagajskih , a zatim vrlo često u XIV. vijeku i to 1318., 1321., 1330., 1343., 1374., 1395., godine i …

DOSJE: Handžar divizija – (ne)dovršena priča (6) Samo jedan čovjek Halim ef. Malkoč, riskirajući vlastiti život spa­sio je cijelu Handžar diviziju sa njenih 15 do 20 hiljada vojnika, pretežno bosans- kohercegovačkih mladića koji su, da je pobuna uspjela, trebali završiti ispod gusjenica njema­čkih tenkova. Privodeći kraju svoja “svje­dočenja” o svemu sto se ticalo Handžar divizije u kontekstu pobune u Vilfranšu …

DOSJE: Handžar divizija – (ne)dovršena priča (5) Svaki vojnik koji bi radio vježbu oštro i po propisu redovno bi bio pošteđen u nastavku obuke. Oni što su bili skloni ljenčarenju i simuliranju nisu bili omiljeni makar se radilo i o samim Nijemcima. Zahvaćeni burnim septem­barskim događajima vodstvo SS-a je primoralo da Handžar divizija promijeni lokaciju i da se izobrazba umjesto …

Autor knjige “Kratka povijest Bosne” Noel Malcolm, britanski historičar i pisac u predgovoru knjige između ostalog kaže: “Ovu sam knjigu pisao u augustu i septembru 1993. godine obuzet gotovo posvemašnjim očajem zbog budućnosti Bosne. Činilo se da je vanjski svijet odustao od svakog ozbiljnijeg pokušaja da spasi Bosnu od propasti; činilo se isto tako da su srpski političari i vojni …

DOSJE: Handžar divizija – (ne)dovrsena priča (4) U noći između 16. i 17. septe­mbra 1943. godine prema dogovoru, nakon otkucaja ponoći na satu gradske crkve u Vilfranšu Ferid Džanić i drugovi stupili su u akciju. Džanić, kao dežurni garnizona rukovo­dio je akcijom. Hroničari su zabilježili da je vođa pobune u Vilafranšu iz francuskog Pokreta otpora donio obećanje da će dobiti …