Vikići portal stranica naselja Vikići
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zauzimanjem zemlje 1878. godine. Sljedeće četiri godine zemljom je upravljala vojna uprava, da bi 1882. godine bila zamijenjena civilnom vlasti. Godine 1908. Austro-Ugarska je odlučila aneksirati Bosnu i Hercegovinu. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji nakon atentata na prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu 28. jula 1914. godine što je bio povod za Prvi svjetski rat.
Učešće u tom ratu uzeli su i bosansko-hercegovački vojno sposobni muškarci prvo kao dobrovoljci a odmah zatim i po sili zakona Austro-Ugarske Monarhije. Dobrovoljcima je obećano da će u vojsci biti samo godinu dana nakon čega će biti oslobođeni svih vojnih obaveza.
Komandant 4. bosansko-hercegovačke pješadijskog bataljona bio je pukovnik E. Cvetković, bataljon je bio u sastavu 78. pješadijske brigade pod komandom baruna Šokčevića. Izvorni naziv ove bosanske jedinice je 4. bosansko-hercegovačka pješačka bojna u sastavu 78. pješačke pukovnije. Svečano postrojavanje i zakletva bataljona održana je u Karlovcu novembra 1914. godine. Iste godine ovaj bataljon popunjen Bošnjacima dobrovoljcima boravio je i u Zagrebu čekajući naredbe za odlazak na ratište. Pojava Bošnjaka sa fesovima kod neupućenih stanovnika Zagreba prvo je izazvala strah i nelagodu misleći da se radi o turcima dok nisu uvidjeli da se radi o Bošnjacima koje vrlo dobro razumiju u govoru. Prema fotografijama pripadnici ovog bataljona obučeni su u uniforme austro-ugarske vojske ali su na glavi nosili fes i po tome su se razlikovali od ostalih vojnika. Više bataljona “dobrovoljaca” Bošnjaka na ovaj način ušli su u sastav vojske monarhije a njihovu hrabrost potvrđuje veliki broj ratnih izvještaja iz Prvog svejtskog rata.
