Historija

Putovanje dugo 20 godina

Uz Španjolce su za El Doradom tragali i Englezi. Poznati onovremeni avanturista ser Walter Raleigh pričao je tako maštovito o ogromnom blagu koje se krije u El Doradu da je pridobio čak i englesku kraljicu Elizabetu koja je s oduševljenjem pristala da sufinancira njegov pothvat. Sklopljen je ugovor koliko će kojoj strani pripasti od pronađenog blaga, i ser Raleigh je …

Pročitajte više »

Avanturisti ili istraživači?

Vijest da je otkriveno bogato kraljevstvo i da je stečen ogroman plijen, uzbudilo je mnoge duhove. Nisu se podigli samo avanturisti nego mirni i obični ljudi. Svako je želio iskoristiti priliku da se brzo i na lahak način obogati. Svima su pred očima bile hiljade kila nakita, posuđa i drugih predmeta od suhog zlata koje je Pizaro našao kod Inka. …

Pročitajte više »

Sudbina prvih ekspedicija i istračivaöa južne Amerike

Sa 200 vojnika na imperiju koja je zapremala trećinu kntinenta. El Dorado – neispunjeni san hiljade nestalih, propalih i unesrećenih avanturista. Najveće avanture, stradanja i pogibije koje su odnijele na hiljade života, vežu se za misterioznu zemlju El Dorado koja se po predanju nalazila u prostranstvoma Južne Amerike. Odmah po otkriću američkih kontinenata počele su se širiti priče o nekoj …

Pročitajte više »

Uskrünji otok (pupak svijeta)

Najusamljeniji otok na zemaljinoj kugli. Otkriven tek u 18. stoljeću. Zatečeni stanovnici koji su vodili život kamenog doba. I kao takvi, podizali su kamene statue bogovima visine današnjih nebodera. Jedan od najzagonentnijih otoka na zemljinoj kugli je Uskršnji otok ili kako se još zove “Pupak svijeta”. Moreplovci su ga otkrili na Uskrs po čemu je dobio ime. To je najusamljenijim …

Pročitajte više »

Inke – narod visokih Anda

Legenda koja je uzrokovala nestanak jednog od najmoćnijih kraljevstva starog svijeta. Ko su Inke i što su pokazala ispitivanja kraljevskih mumija? Inke se na kulturno-političkoj pozornici južnoameričkog kontinenta javljaju prilično kasno, tek negdje početkom 12. stoljeća. Do tada su neprestano upadali s juga u plodne doline današnjeg Perua, pa su na koncu u krvavim ratovima uspjeli savladati starosjedioce i nametnuti …

Pročitajte više »

Misterija maja

Narod koji je čitav život podredio astronomskom proučavanju. Preciznosti koje ne korigira ni suvremena nauka. Tajna napuštenih gradova. Maje spadaju među najzagonetnije narode starog svijeta. Naseljavali su prostor današnjeg Jukatana u Meksiku, a u Srednjoj Americi dijelove Gvatemale, Hondurasa i Salvadora. To su jedini pripadnici stare civilizacije koji su rasno opstali sve do današnjeg dana. Oni i danas žive na …

Pročitajte više »

Azteci – prastanovnici Meksika

Tokom obreda samo u jednom danu ubijano po 20.000 ljudi. Brežuljak od ljudskih lubanja. Šta su vidjeli prvi španjolski osvajači, i šta je aztečki kralj Montezuma ispričao Cortezu. osvajaču Meksika. Iako je Meksiko bio domovina brojnih starih naroda, Azteci su od svih najpoznatiji jer su iza sebe ostavili najviše spomenika. Vijek njihovog kulturnog i političkog uspona podudara se s dolaskom …

Pročitajte više »

Generali Dudaković i Mareković susreli su se u kampu Grabovac

Jedinice 5. korpusa ušle su u Rakovicu 6. avgusta 1995. godine u 7:47 sati i službeno prvi puta se spojile sa jedinicama HV. Nakon ovog susreta, u kampu “Grabovac” pored Rakovice susreli su se oficiri ARBiH i HV što je zabilježeno i od strane prisutnih reportera. U kampu je dogovorena daljnja saradnja jedinica 5. korpusa i HV koje su krenule …

Pročitajte više »

Kako se ne tako davno u Bosni ženilo i udavalo

Etnolozi su davno zaključili da je Bosna prava riznica za praćenje i izučavanje starih običaja i tradicija koje su se ovdje, zbog brdsko-planinskog karaktera zemlje i teške prohodnosti, sačuvali kao malo gdje. Opis jedne muslimaske (begovske) svadbe s kraja 19. i početkom 20. stoljeća. Što su ženik ili mlada bili iz uglednijeg roda, svatovi su bili brojniji i raskošniji. U …

Pročitajte više »

Kako su bogumili postali muslimani

Jedno od najvažnijih pitanja u historiji Bosne je primanje islama njenih bogumila po turskom osvajanju zemlje. U historijskom romanu „Ajvaz-dedin san“ to je literarno obrađerno na osnovi historijskih podataka. Radnja se odvija u današnjem Pruscu. Po tursko zauzimanju tog grada uslijedilo je sređivanja prilika i obostrano upoznavanje jednih s drugim. U tome je i upoznanje vjera imalo važnu ulogu. Evo …

Pročitajte više »