Historija

Liberalan odnos bosanskih vladara prema kolanju stranog novca u vlastitoj zemlji svakako proizilazi iz činjenice što je zemlja bila izuzetno bogata metalima, posebno zlatom i srebrom. Bosna je, naime, raspolagala ogromnim zlatnim i srebrenim rezervama koje je dobijala iz svojih rudnika. Historijska građa pokazuju da se srebro kopalo u tolikim količinama da su pojedine pošiljke koje su upućivane na svjetska …

KAKO SE MOLILO U PROŠLOSTI U BOSNI DA SE ZEMLJA I NAROD SPASI OD NESREĆE Kada se 1878. godine u Bosni čulo da će Austrija zauzeti Bosnu i da će umjesto Turske ona zemljom vladati, u pripremi za otpor učestvovale su i žene. Posvuda su učene dove protiv stranog „dušmana“. Kada je u vrijeme kralja Tvrtka izbio nezapamćen požar koji …

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. Počeci upotrebe novca na tlu Bosne i Hercegovine Prvi novac za koji se zna da je bio u upotrebi na području današnje Bosne i Hercegovine potječe od prije nekih 2200 godina i bio je grčki novac. To je …

Kako god je sporno pitanje starost stećaka, tako je sporno i pitanje uzora po kojima su nastali. Dugo vremena je vladalo uvjerenje da je u tome važnu ulogu odigrao utjecaj rimskog sarkofaga. U novije vrijeme više se ukazuje na utjecaj monumentalne romaničke arhitekture sa primorja. Ima i mišljenja da su nastali pod utjecajem staroslavenske drvene arhitekture, odnosno sličnih grobnih spomenika …

Bosanski stećci plijene pažnju i znatiželju ne samo svojim ukrasima i oblicima, nego i veličinom. Stećak iz Vlađevina kod Rogatice, na primjer, teži 25 tona, dok stećak Pavla Radenovića iz Pavlovca kod Sarajeva ima zapreminu od 11,40 m, a težak je 31 tonu i 920 kg. Takva dva ogromna stećka nalazila su se i u Lužanima kod Fojnice ali su …

Pored umjetničkog sadržaja stećci su vrijedni i zbog svojih natpisa. Iako nisu brojni (ima ih svega oko 400), i mada su kratki, značajni su zbog svog sadržaja. Oni, ustvari, predstavljaju pisanu historiju srednjovjekovne Bosne.U njima se redovno navode osnovni podaci o pokojniku, o majstoru koji je isklesao stećak ili o piscu koji je sastavio tekst. U nekim slučajevima u njima …

Pojedini stećci svojim oblikom i ukrasom dočaravaju kuću. To su najčešće sljemenjaci čija gornja ploha ima oblik dvoslivnog krova. U nekim slučajevima on je čak i plastično naznačen, i to tako da oponaša šindru (krov od dasaka), dok su na vertikalnim stranama uklesani motivi brvna. To je potpuno realističan prikaz standardnog bosanskog drvenog stambenog objekta iz srednjeg vijeka. Stećci ovakvih …

Stećci predstavljaju jednu od najzanimljivijih i najznačajnijih pojava u umjetnosti srednjovjekovne Bosne. To je jedinstven i neponovljiv tip nadgrobnih spomenika koji su svojim oblikom, umjetničkim sadržajem i okolnostima nastanka skrenuli pažnju svjetske javnosti još prije četiri i po stoljeća. Na problemu stećaka obranjeno je nekoliko doktorata, održana su brojna naučna savjetovanja i skupovi, snimljeni dokumentarni filmovi, serije itd. Ipak, o …

Sve ono što je Bosna doživjela u svojoj hiljadugodišmjoj historiji bilo je u najužoj vezi s njenom vjerom. Sudbina je htjela da je ona u velikoj mjeri bila uzrok propasti srednjovjekovne bosanske države. Već je bilo govora o tome da se bogumilstvo održalo kroz sve stoljetne oluje zahvaljujući upravo činjenici da je to bila narodna vjera i da je okupljala …

Unatoč neprestanog uznemiravanja, proganjanja, teških i krvavih ratova koji su stoljećima vođeni, bosanski bogumili su ipak stvarali i djelovali za sve to vrijeme na svim poljima kulturnog stvaralaštva. Stvorena su djela visokih umjetničkih dometa, a u nekim slučajevima i remek djela. To se prije svega odnosi na književno stvaralaštvo. Ako se podsjetimo da je u njihovoj sredini djelovalo istaknuto učilište …