Historija

Bosanski franjevci su se toliko srodili s Bosnom da ih podjednako cijene kako njihovi vjernici tako i muslimani. Svi ih od milja zovu “naši fratri”. Kršćanstvo na tlu Bosne i Hercegovine ima dugu i bogatu historiju. Arheološki i historijski spomenici pokazuju da je ta vjera na ovim prostorima bila poznata već u prvim stoljećima nove ere. To je bilo dvjesto-tristo …

KORIJENI SARAJEVO (Od prethistorije do turskog osvajanja) Kad su u pitanju stari gradovi, među koje spada i Sarajevo, treba razlikovati pojam postanka i tradicionalnog datuma njihovih osnivanja. Stari Rim je, na primjer, po predanju osnovan 753. godine st. e. i taj datum je zvanično slavljen mada su i sami Rimljani znali da je postojao i prije tog datuma. Isti je …

Bosanska dinastija Kotromanića za svoga 600-godišnjeg vladanja Bosnom, dala je brojne banove, kraljeve, kraljice, prinčeve i princeze, od kojih je svaki na ovaj ili onaj način ušao u historiju svoje zemlje. Jedna od tih ličnosti je i kraljica Katarina, o kojoj se uspomena u narodu sačuvala do današnjeg dana. Kraljica Katarina je bez sumnje jedna od najzanimljivijih, ali i najtragičnijih …

Pismo koje je kraljica Katarina napisala svojoj dječici pred smrt, Sigismundu i Katarini koju su Turci zarobili, odveli u Tursku, koje nije nikada više vidjela. Bosanski vladari su po običaju svog vremena sa pratnjom boravili sad u ovom sad u onom gradu, mada im je Bobovac bio stolni grad. Tako se desilo da je nenadani prodor Turaka 1463. godine zatekao …

Iako je padom Bosne pod Turke i zauzećem prijestolnog Bobovca nestalo sve što se i njemu nalazilo, pa i državni arhiv, ima nade da je od njega ipak nešto sačuvano. To se obistinilo 1906. godine kada je madžarski historičar Ljudevit Thalloczy obznanio da je u madžarskom gradu Kermend pronašao 12 bosanskih povelja koje su izdali bosanski banovi. Kako su su …

Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vijekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. To blago danas krasi vitrine evrospkih muzeja, arhiva, galerija i privatnih zbirki. Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Činili su to tuđinci koji …

Velike promjene vezane za granice bosanskog primorja zbile su se u vrijeme vladavine Stjepanovog nasljednika moćnog kralja Tvrtka I (1353-1391). On je, uspješnim osvajanjima i trezvenom politikom od Bosne stvorio prvo¬razrednu državu i velesilu koja je kroz duže razdoblje predstavljala nezao¬bilazan politički faktor u odnosima među državama ovog dijela Evrope. Prvi korak mu je bio da trajno osigura obalu od …

Historijski se zna da je prva srednjovjekovna država stvorena na Balkan po doseljenju Slavena bila Bosna. Trebalo je proći dvjestotinjak godina da se smiri komešanje i razmještanje pristiglih slavenskih plemena koji su u konačnici zaposjeli ona područja na kojima se danas nalaze države Srba, Hrvata, Slovenaca … U tim događajima Bosna je bila zaobiđena od jednih i drugih iz dva …

Državne granice su u svim vremenima predstavljale glavno pitanje u odnosima među narodima. Zbog njih je proliveno najviše ljudske krvi i bile su uzrokom najvećih tragedija koje je čovječanstvo doživjelo u svojoj dugoj historiji. Može se reći da su granice stare koliko i svijet, jer im začetak seže u kameno doba, kad su pojedine horde zaposjedale određene zone svog životnog …

Nezaobilazno pitanje koje se nameće kada se govori o novcu srednjovjekovne Bosne jeste mjesto gdje se kovao, odnosno gdje su se nalazile bosanske kovnice. Većina učenjaka vjeruje da je to bilo u Fojnici, a povremeno i u Srebrenici, gdje su se nalazili najveći bosanski rudnici srebra. Ponekad se dešavalo da je neki od vladara povjeravao Dubrovčanima da se tamo kuju …