Gavro Vučković – Krajišnik optuživan da špijunira za otomansku vlast

Gavro Vučković "Krajišnik" 1825-1876
Gavro Vučković “Krajišnik” 1825-1876

Gavro Vučković – Krajišnik kako je sam sebe nazivao, je jedna od značajnijih ličnosti među „hristjanom obojega vjerozakona“ žiteljima u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine u početku druge polovine XIX vijeka. Kao trgovac izborio se da postanea i predstavnik „hristjana“ Bosne i Hercegovine, u Patrijaršiji i Porti u Carigradu, kasnije sarajevski kodžobaša i na kraju, pisac prvih knjiga o aktuelnom onovremenom životu u Bosni i Hercegovini. Rođen je u selu Dabru, nedaleko od Sanskog Mosta, prema navodima Petra Kočića, rodio se 1830. godine, prema bilješci Milana Karanovića, 1829. godine, dok Gavro Vučković kaže, na saslušanju 1870. godine, da ima 44 godine, što znači da je rođen 1825. godine.

Dok je kao predstavnik „hristjana sbog narodnih poslovah“ boravio u Porti i Sarajevu a vrlo često i u Bihaću krajiškoj predstolnici, od strane zapadnih novina optuživan je da špijunira za otomansku vlast. Zbog svog djelovanja protiv te iste vlasti i sudjelovanja u pripremama za ustanak protiv turske vlasti, mnogo se krećući po Bosni, vješto kamuflirajući svoju aktivnost trgovinom i razmjenom novca, tadanji vezir Safet–paša, bosanski valija, uhapsio ga je, s nekim njegovim saradnicima, februara 1870. godine, da bi spriječio njegovu dalju aktivnost. Godinu dana kasnije iz sarajevskog zatvora poslan je na robiju u Carigrad, odakle je prebačen najprije u Bejrut, pa u Akru. Iz Akre je uspio da vrlo brzo pobjegne u Rusiju, a potom dođe u Beograd. Umro je novembra 1876. godine, u pedeset prvoj godini života u Beogradu.

Napisao je četiri rada, ali mu je jedan izgubljen. Objavljeni radovi ,,Riječ Krajišnička“, „Robstvo u slobodi ili ogledalo pravde u Bosni“ mogu se pronaći u pdf formatu. Zanimljivosti iz ovih radova mogu se ogledati kroz historijske činjenice opisane kroz likove i događaje vezane za Krajinu i Bosnu viđeno očima pisca. Čitajući dopise i radove Vučkovića može se zaviriti u onovremeno stanje u Krajini sa posebnim osvrtom na odnos nosioca vjere spram vjernika. Braneći se od špijunskih optužbi pisao je raznim novinama dopise jedan takav objavljen je u “Narodnim novinama” možete ga pročitati ili preuzeti na ovom linku. Prvi rad “Riječ Krajišnika” tiskan na ćirilici odgovori su pisca na optužbe raznih dopisnika iz raznih novina, rad možete pročitati ili preuzeti u pdf formatu na ovom linku pod uslovom da poznajete ćirilično pismo.

Comments

comments

Provjerite također

Umrla je Handanović Fazile iz Vikića

Fazile Handanović iz Vikića umrla je 17. juna 2024. godine u 84-oj godini života. Đenaza …