Historija

Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vijekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. To blago danas krasi vitrine evrospkih muzeja, arhiva, galerija i privatnih zbirki. Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Činili su to tuđinci koji …

Velike promjene vezane za granice bosanskog primorja zbile su se u vrijeme vladavine Stjepanovog nasljednika moćnog kralja Tvrtka I (1353-1391). On je, uspješnim osvajanjima i trezvenom politikom od Bosne stvorio prvo¬razrednu državu i velesilu koja je kroz duže razdoblje predstavljala nezao¬bilazan politički faktor u odnosima među državama ovog dijela Evrope. Prvi korak mu je bio da trajno osigura obalu od …

Historijski se zna da je prva srednjovjekovna država stvorena na Balkan po doseljenju Slavena bila Bosna. Trebalo je proći dvjestotinjak godina da se smiri komešanje i razmještanje pristiglih slavenskih plemena koji su u konačnici zaposjeli ona područja na kojima se danas nalaze države Srba, Hrvata, Slovenaca … U tim događajima Bosna je bila zaobiđena od jednih i drugih iz dva …

Državne granice su u svim vremenima predstavljale glavno pitanje u odnosima među narodima. Zbog njih je proliveno najviše ljudske krvi i bile su uzrokom najvećih tragedija koje je čovječanstvo doživjelo u svojoj dugoj historiji. Može se reći da su granice stare koliko i svijet, jer im začetak seže u kameno doba, kad su pojedine horde zaposjedale određene zone svog životnog …

Nezaobilazno pitanje koje se nameće kada se govori o novcu srednjovjekovne Bosne jeste mjesto gdje se kovao, odnosno gdje su se nalazile bosanske kovnice. Većina učenjaka vjeruje da je to bilo u Fojnici, a povremeno i u Srebrenici, gdje su se nalazili najveći bosanski rudnici srebra. Ponekad se dešavalo da je neki od vladara povjeravao Dubrovčanima da se tamo kuju …

Liberalan odnos bosanskih vladara prema kolanju stranog novca u vlastitoj zemlji svakako proizilazi iz činjenice što je zemlja bila izuzetno bogata metalima, posebno zlatom i srebrom. Bosna je, naime, raspolagala ogromnim zlatnim i srebrenim rezervama koje je dobijala iz svojih rudnika. Historijska građa pokazuju da se srebro kopalo u tolikim količinama da su pojedine pošiljke koje su upućivane na svjetska …

KAKO SE MOLILO U PROŠLOSTI U BOSNI DA SE ZEMLJA I NAROD SPASI OD NESREĆE Kada se 1878. godine u Bosni čulo da će Austrija zauzeti Bosnu i da će umjesto Turske ona zemljom vladati, u pripremi za otpor učestvovale su i žene. Posvuda su učene dove protiv stranog „dušmana“. Kada je u vrijeme kralja Tvrtka izbio nezapamćen požar koji …

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. Počeci upotrebe novca na tlu Bosne i Hercegovine Prvi novac za koji se zna da je bio u upotrebi na području današnje Bosne i Hercegovine potječe od prije nekih 2200 godina i bio je grčki novac. To je …

Kako god je sporno pitanje starost stećaka, tako je sporno i pitanje uzora po kojima su nastali. Dugo vremena je vladalo uvjerenje da je u tome važnu ulogu odigrao utjecaj rimskog sarkofaga. U novije vrijeme više se ukazuje na utjecaj monumentalne romaničke arhitekture sa primorja. Ima i mišljenja da su nastali pod utjecajem staroslavenske drvene arhitekture, odnosno sličnih grobnih spomenika …

Bosanski stećci plijene pažnju i znatiželju ne samo svojim ukrasima i oblicima, nego i veličinom. Stećak iz Vlađevina kod Rogatice, na primjer, teži 25 tona, dok stećak Pavla Radenovića iz Pavlovca kod Sarajeva ima zapreminu od 11,40 m, a težak je 31 tonu i 920 kg. Takva dva ogromna stećka nalazila su se i u Lužanima kod Fojnice ali su …