Historija

Idem da vidim svoga Smaju

Nakon 1201 dana okruženja i blokade, Bihać je ali i cijeli Bihaćki okrug, koji se nalazio u takozvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda napokon prodisao punim plućima. Dva dana nakon deblokade 07. augusta 1995. god. u pravcu graničnog prelaza Izačić kroz R Hrvatsku uputila se nepregledna kolona vozila koja je bila duga preko 10 kilometara. Kolona se kretala iz pravca Karlovca …

Pročitajte više »

Vaganac: Prisjećanje na ratne događaje iz 1991. godine

Kao uvod ove priče donosimo isječak iz knjige “Zakopani dnevnik” koju je napisao sveštenik Mile Pecić a koja je svojevrsna kronologija dramatičnih zbivanja 1900.-1991. god. u slunjskom kraju odnosno i samom Vagancu. Prisjećajući se tog nesretnog vremena od prije četvrt stoljeća,  odnosno ratnih događanja iz 1991. godine, treba reći da je dio mještana Vaganca dva puta bježao pred ratnim strahotama u …

Pročitajte više »

Bosanska Otoka: Kako je uhapšen Mile Martić?

Iz zvaničnih izvještaja o ovom događaju se uistinu vrlo malo može pročitati pozadina svega. Zvanično je to glasilo ovako: “Na području Bosanske Krupe uhapšen je Mile Martić ministar unutarnjih poslova tzv. RSK. S njim je uhapšen i pukovnik KOG JNA Dušan Smiljanić, zadužen za naoružavanje i druge  potrebe vojske tzv. RSK. Nakon šesnaest satnog zadržavanja u prostorija milicije u Bosankoj …

Pročitajte više »

Onaj dan kada je deblokiran Bihać i bihaćki okrug

Pritisla avgustovsko-kolovoška jara. Gotovo je iznad trideset i petog Celzijusovog podioka. Trepere vrhovi Plješevice, što se u nekoj čudnoj sumaglici nadnijela nad Bihaćem, kojeg Una tjera dolje nizvodno, pa onda uzvodno. Sve me to munjevito, poput svjetlosti, razarajuće poput udara groma, vraća u dane na raskršću jula i avgusta prije 20 godina. Pogađa me sjećanje na 4, a posebno 6. …

Pročitajte više »

Arheološki lokaliteti naselja Vikići

Ako nam je poznato da je poslije pada Bihaća i njegove okoline pod tursku vlast, Izačić bio pust sve do 1625. godine, u taj kontekst možemo uvrstiti i naselje Vikići (Bunić selo, Vikić selo i Čavnik selo) jer se administrativno sve do 1921. godine vodilo u okviru Prnjavora kao dijela Izačić grada. Naravno sve to možemo videti i potvrditi listajući …

Pročitajte više »

Izačić grad

Sjeverozapadno od Bihaća na brdu Londža (n.v. 354 m) uzdiže se na strmome hridu Izačić grad, čiji tlocrt i presjek prikazuje slika. Tlocrt u sebi pored skice sadrži i slova koja pomažu za razumjevanje dijelova samog grada kako to slijedi. Grad je dug 130 m najveća mu je širina 80 m, zidine su mu još dosta dobro održane i ima …

Pročitajte više »

Bugar grad

Sjeverozapadno od naselja Gata-Ilidža, odnosno sjeverno od naselja Vikići, na brdu Gradina uz desnu obalu rijeke Korane leže ostaci „Bugar grada“, čiji tlocrt i položaj na satelitskom snimku prikazuju slike iz ove priče. Tlocrt u sebi pored skice sadrži i slova koja pomažu za razumjevanje dijelova samog grada kako to slijedi. Cijeli zaravan brda Gradina obzidan je zidom, koji na …

Pročitajte više »

Sjećanje na vojnu operaciju “Tigar-sloboda ’94”

U istoriji vođenih ratova poznate su borbe, bojevi i operacije koje su dobivene vještim prevarama protivnika. Sistem ‘’trojanskog konja” primjenjivan je između svih zaraćenih strana, zavisno od umješnosti protivnika, a prvenstveni cilj takvih aktivnosti je da se protivnik vještom obmanom dovede u nepovoljan taktički, operativni ili strategijski položaj, i jednostavno, da se vojnički porazi. Operacija komande 5. korpusa Armije R …

Pročitajte više »

Putne uspomene jednog pokojnika

Pri-ko sela lrnova, ostaviv desno Selišće, kod kojega vodi cesta u Zabarsku, dodjoh za jedan sat u Drežnik, satničko i župničko mjesto sa starim dobro sačuvanim gradom, koj ima tri kule i u kojem tada stanova kapetan. Tu dobih veoma dobre konje i to one iste, što su prije njekoliko godina vozili kralja saksonskoga, kako mi vlastnik konja njekim ponosom …

Pročitajte više »

Mještani Izačića i Vikića u prvom svjetkom ratu

Prema podacsamo srez Bihać je imao 4578 mobilisanih građana u uastrougarskoj vojsci, od toga je bilo 722 poginula – nestala odnosno 15,8% od ukupnog broja. Prema istom izvoru u srezu Bihać je bilo 248 ratna vojna invalida iz prvog svjetkog rata također mobilisanih u austrougarskoj vojsci i to 127 muslimana, 86 pravoslavca, 25 katolika, 1 jevreja i 9 ostalih. Kada …

Pročitajte više »