Historija

Petak u Mrceljima

U petak u veče, na povratku iz Raštela sa sajma, sastalo se u Mustinoj kahvi i malo i veliko. Posjedali Mrceljani u naokolo po golim sećijama, redom, po starini, A bilo je tu i starih ljudi. U pročelju je sjedio Hadži Hrusto i odavno na tome mjestu. Čim je poslao bedela na Ćabu ljudi ga prozvaše Hadžijom i počeše mu …

Pročitajte više »

Prokopavanje korita rijeke Une kod Kostela

Pod Brekovicom nalazi se Kosteo, baš na tome mjestu primakle se obije strane brekovačka i spahićka jedna drugoj, te čine, kao neko tijesno, a u samu Unu uvalio se slap 800m dugačak, a širok, kolik korito Une. Ušljed toga zaustavljala se Una, te ne mogaše otjecati, već je činila silne močvare u bihaćkoj okolici, a za svaka veće kiše bijahu …

Pročitajte više »

2. bosanko-hercegovački puk

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine Sanstefanskim mirom u martu 1878. godine okončan je rat između Rusije i Turske, a u junu iste godine, mirovnim sporazumom na Berlinskom kongresu okončana je tzv. “Velika istočna kriza”, koja je započela u istočnoj Hercegovini ustankom protiv Osmanskog carstva (Neveslnjska puška). Austro-Ugarska je iskoristila ove nemire i na kongresu ih iskoristila da uvjeri ostale supersile …

Pročitajte više »

Gajretov mevlud u Izačiću

Povjerenik Gajreta u Izačiću g. Ubejid Mujagić održao je prvi Gajretov mevlud 23. novembra 1934, koga su učili imami: Ubejid Mujagić, Hamid ef. Fatkić, Mustafa ef. Dizdarević, Mustafa ef. Mujagić, Ali ef. Mehić i Šaban ef. Kovačević. Djeca su učila kaside. Iza proučenog mevluda održao je Gajretovo predavanje povjerenik g. Ubejid Mujagić, u kome je iz­nio rad Gajreta prije i …

Pročitajte više »

Šestoro djece stradalo od zaostale bombe

Na smrt djeteta Rifeta Izačić: 18. februar 1968. god I tu nas presreće vijest kako se šestoro mališana iz sela Izačića našlo na livadi kraj ceste od Bihaća ka Ličkom Petrovom selu. Djeca u igri. Tamo ovce. I najednom, mir pastoralnog prizora prekida rika eksplozije. Priskaču preplašeni seljani i skamenjuju se: šest okrvavljenih dječaka leži u travi. Pokidane šake, probijene …

Pročitajte više »

Stari nišani u naselju Vikići

Na više lokaliteta u naselju Vikići nalaze se mezarja koja nose nazive po lokalnom stanovništvu koje gravitira upravo tim područjima. Pored centralnog mezarja kod džamije u Vikići poznati su lokaliteti keškića mezarje, halkića mezarje, kudića mezarje, mezarje Breza, mezarje Šehiti (Šehitluci) i mezarje Hrust. Najstarije mezarje su Šehiti na kojem se nalazi više nišana na turskom odnosno arapskom jeziku kao …

Pročitajte više »

Japanska krivina kod Izačića

Mještani Izačića za naziv “Japanska krivina” imaju jednu priču a ona je vezana za aerodrom Željava i njegovu izgradnju. Kako mještani kažu projekat aerodnoma Željava i njegovih podzemnih objekata su uradili japanci a oni su i boravili na areodromu sve do njegovog završetka i puštanja u rad. Međutim da bi priča o aerodromu bila napetija, tadašnje tajne službe su organizovale …

Pročitajte više »

Ustavni zakon vilajeta Bosanskog iz 1866.godine

Prepis prvog modernog bosanskog ustava “Ustavnog zakona vilajeta Bosanskog” objavljen je u novinama “Bosanski vjesnik” u nastavcima od četrtog do desetog broja 1866.godine. Poznato je da je ovaj Ustav pored bosanskog sastavljen i na francuskom jeziku. Pored odrednica šerijetkog prava ovaj ustav je modernizovan evropskim izrazima najviše preuzetih iz francuskog jezika. Donosimo prepis ovog ustava kako bi naši čitaoci mogli …

Pročitajte više »

Kafana i dućan u kome se mušterije same poslužuju

„Alibegov rahatluk“ Kafana i dućan u kome se mušterije same poslužuju Višegrad, septembra 1939. godine Alibeg Balić zauzima jedno od najuglednijih mjesta među višegradskim begovima. Stari je on odžaković: kuća Balića nadaleko je čuvena no gospodstvu. Ni u novom vremenu, otkada je kroz Višegrad prošla lokomotiva, Alibeg nije htio da gospodstvo Balića bude imalo umanjeno. On je rješio da u …

Pročitajte više »

Kako je donedavno izgledao porodični život Bošnjaka

Austrougarskom okupacijom Bosne 1878. godine Evropa je stupila u bliži dodir sa zemljom, narodom i njegovom kulturom koja se u svemu razlikovala od svih zemalja onovremene Evrope. Za razliku od ostalih njenih kršćanskih zemalja u Bosni je islam bila vjera skoro cijelog naroda s običajima, arhitekturom i načinom života koji je za onovremenu Evropu bio kuriozitet. Prema Bosni je krenula …

Pročitajte više »