Vikići portal stranica naselja Vikići
Unska pruga jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Sve do 1990. godine, bila je najkraća veza između Splita i Zagreba, stotinjak kilometara kraća od Ličke pruge. Unska pruga prolazi Hrvatskom u dužini od 257 km, a Bosnom i Hercegovinom u dužini od 135 km, presijecajući državnu granicu čak sedam puta. Prije rata Unska pruga imala je i veliku privrednu važnost
budući da je „hranila“ srednjodalmatinske luke teretima, između ostalog i drvnom masom najviše iz lapačkog kraja. Prugu je gradila francuska tvrtka Batignol. Gradnja je započeta 1931. godine, prekinuta za vrijeme 2. svjetskog rata i napokon dovršena 1948. godine. Elektrificirana je 1987. godine. Najzanimljivija je dionica Bihać – Martin Brod – Knin, duga 113 km. Prvih petnaestak kilometara te dionice prolazi dolinom Une, a idućih pedesetak kilometara uz samu rijeku. Preko rijeke pruga prelazi dva puta.
Ukupna duljina mostova i vijadukata je 985 m (najveći Krka, Ostrovica, Butišnica, Japada i Vrpolje), a ukupna duljina tunela 11820 m (najdulji su Ćelije, Popov kuk i Bjelila). Najviša tačka pruge je u stanici Kaldrma – 673.00 mnm. Najveći uspon u smjeru Knina je 20 (duljina 13 km), a najveći pad u smjeru Knina 23 (duljina 18 km). U vrijeme izgradnje pruge izgrađeni su i kolodvori: Bihać, Ripač, Loskum, Štrpci, Kulen Vakuf, Martin Brod, Rađenović-Srb, Dugo Polje, Tiškovac, Drenovac, Strmica i Golubić. Zbog većeg prometa kninski je kolodvor proširen. Također, dionica od Novigrada do Bihaća je modernizirana – smanjen je broj zavoja i cestovnih prijelaza, te su postavljene nove tračnice. Tokom ovog rata pruga i pružna postrojenja su oštećena i promet je potpuno obustavljen. Na pruzi su srušena 3 mosta (obnovu je platila Europska unija) koje su obnovile jedinice SFOR-a. Kompletna pruga je razminirana (15 metara od kolosjeka sa svake strane), te su sanirana različita oštećenja. Obnova je počela 1998. godine da bi 2001. godine Unska pruga ponovno bila otvorena za promet, ali ne na čitavoj dionici. Dionica Martin Brod – Knin, u dužini od 60 km je i dalje zatvorena jer je na toj dionici pruga bila potpuno devastirana. Unsku prugu prati nikad dovršeni tzv. „Savkin autoput“, nazvan po Savki Dabčević Kučar. Taj je autoput trebala biti najkraća veza Zagreba i Splita, preko Bihaća i Knina. Gradnja je počela krajem 70-ih godina 20. stoljeća i ubrzo obustavljena. Izgrađeno je tek desetak kilometara pripremnih radova i to kod Ličkog Tiškovca.
Kada je u pitanju revitalizacija ove pruge to je posebna priča zasnovana na politici i interesima obje države. Vlasti ne čuju ili su uvjereni da ne postoji ekonomska isplativot ovakvog projekta. Šta god bilo u pitanju Unska pruga svakim danom sve više propada i gubi smisao a grad Bihać ostaje slijepo crijevo na toj pruzi.
