Vikići portal stranica naselja Vikići
Na današnji dan 1992. godine, serijom eksplozija, dignut je u vazduh vojni aerodrom kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je izgradnja koštala, procenjuje se, od četiri do osam milijardi dolara. Jugoslavija je imala veliko iskustvo u gradnji takvih objekata i njih je bilo širom zemlje (pet u Hrvatskoj, tri u Sloveniji, sedam u Srbiji, tri u Crnoj Gori i dva u Makedoniji). Četrdesetak objekata strateške namjene građenih sve do 90-ih godina, koštali su tadašnju državu oko 90 milijardi dolara. Procjena kaže da bi, bez takvih vojnih ulaganja, Jugoslavija već oko 1970. godine mogla imati standard susedne, visoko razvijene, Austrije. Sama planina Plješevica predstavljala je idealnu prepreku bilo kakvom iznenadnom i razarajućem napadu, a njen položaj u taktičkom smislu omogućavao je korisniku taktičko iznenađenje: avioni su bezbedno polijetali iz radarske sejnke planine, neprimjećeni iz očekivanih pravaca osmatranja sa zapada. Taj položaj isključivao je iznenadni napad na objekat; u odnosu na sejverne i sejveroistočne pravce osmatranja situacija je bila još povoljnija jer je prostrana Panonska nizija onemogućavala bilo kakvo prikriveno prilažavanje i dejstvo po objektu.
Vazduhoplovna baze Željava ( eng. Zhelyava ) izgrađena je u najvećoj tajnosti između 1957-1968 . godine. Nalazi se u neposrednoj blizini Bihaća. Kompletna dužina podzemnih tunela je 3,5 km . Kompletna podzemna struktura imao 4 ulazno / izlazna tunela povezani sa prolazima od kojih 3 su se koristili za avione . Svaki tunel mogao biti hermetički zapečaćen s pokretnim teškim betonsko-čeličnim vratima dimenzija 1m ( debljine ) x 9 m ( visine ) x 21m ( širine ) teška oko 100 tona . Zračnu baza imala 2 poletno-sletne i 3 poletne piste . Objekat je bio zaštićen od svih uobičajenih ( u to vrijeme ) , pa čak i nuklearnih eksplozija snage 20 kt . Iz tog razloga svaki od četiri tunela imao je i dodatnu zaštitu ili blendu (tj. betonski štit koji bi mogao biti spušten na svakihg svaki 10 m dužine) koja amortizira eksploziju tako teška vrata ne bi bila pogođena sa eksplozijom vićom od 3 atm . Udaljenost između dva ulaza – izlaza je konstruirana tako da se istovremeno spriječiti uništavanje dva tunela . Sobe unutar baze su zatvorene za 56 teških pancirnih vrata . 3 glavne – galerije koje bi mogle spremiti više od 100 aviona su povezani u obliku slova M s izduženom srednjom linijim za chekup od dva zrakoplova sa dodatnim galerijama sa strane. Dimenzija tunela je 8 – 10 m visine i 20 m širine. Unutar tunela avioni su se pomjerali pomoću električnih traktora , vanredno i vlastitom snagom . Svako parkirno mjesto u tunelu imalo je svoju pumpu za kerozin . Svaka od 3 osnažili su odreda imali svoj vlastiti prostor za pripremu ( briefing i sl.) . Unutar podzemnih kompleksa nalazila se dvorana sa kuhinjom koja je mogla primiti 1000 ljudi odjednom .
Osnovne životne i radne uvjete za cijelu bazu ( kompletno autonomne-samostalno ) su bile obezbjeđene za 30 dana :
– Električna , vodoopskrba i zbrinjavanje otpada,
– 2 rezervna dizel / električna generatora ( 1000 kVA i 625 kVA ),
– Skladište municije (raketa) i rezervni dijelova,
– Kerozin (baza interna : 5 cilindrična čelična rezervoara 100 tona svaki na ” aqua ” principu za smanjivanje požara i rizik od eksplozije ) i skladištenje dizel goriva s potrebnom distribucijsku mrežu,
– Mjesta za dekontaminaciju aviona,
– Itd. ( eventualno bi podzemna bazu sa 2000 + osoba trebala biti completno neovisana u slučaju nuklearnog rata zajedno sa ispitivanja objekata …. ).
Kerozin gorivo je prevezeno posebnim cjevovodom od ~ 20 km dužine iz podzemnog skladište goriva na brdu Pokoj kod Bihaća . Vanjski skladište municije manje od 5 km udaljenom naselju Vedro Polje. Baza je intenzivno korištena u početnim fazama rata u Hrvatskoj . S izbijanja rata i u Bosni i Hercegovini poziciji baze bio je ugrožena. JNA je evakuirala sve avione , tehniku i ljudstvo u Srbiju i Crnu Goru . Nakon povlačenja JNA objekte u Željavi je zauzela tzv. Vojske Srpske Krajine – vojska hrvatskih srba ) jedan dio vanjskih objekta je kontrolisala Armija BiH .
U subotu 16. maja 1992. godine sa 56 tona eksploziva JNA uništava infrastrukturu baze aerodroma Željava koja je bila vrijedna 4-8 milijardi dolara i gdje je 2000 vojnih i civilnih osoba bilo zaposleno. Događaji koji slijede opisat ćemo kasnije.
