Novosti

Historijski se zna da je prva srednjovjekovna država stvorena na Balkan po doseljenju Slavena bila Bosna. Trebalo je proći dvjestotinjak godina da se smiri komešanje i razmještanje pristiglih slavenskih plemena koji su u konačnici zaposjeli ona područja na kojima se danas nalaze države Srba, Hrvata, Slovenaca … U tim događajima Bosna je bila zaobiđena od jednih i drugih iz dva …

Državne granice su u svim vremenima predstavljale glavno pitanje u odnosima među narodima. Zbog njih je proliveno najviše ljudske krvi i bile su uzrokom najvećih tragedija koje je čovječanstvo doživjelo u svojoj dugoj historiji. Može se reći da su granice stare koliko i svijet, jer im začetak seže u kameno doba, kad su pojedine horde zaposjedale određene zone svog životnog …

Nezaobilazno pitanje koje se nameće kada se govori o novcu srednjovjekovne Bosne jeste mjesto gdje se kovao, odnosno gdje su se nalazile bosanske kovnice. Većina učenjaka vjeruje da je to bilo u Fojnici, a povremeno i u Srebrenici, gdje su se nalazili najveći bosanski rudnici srebra. Ponekad se dešavalo da je neki od vladara povjeravao Dubrovčanima da se tamo kuju …

Liberalan odnos bosanskih vladara prema kolanju stranog novca u vlastitoj zemlji svakako proizilazi iz činjenice što je zemlja bila izuzetno bogata metalima, posebno zlatom i srebrom. Bosna je, naime, raspolagala ogromnim zlatnim i srebrenim rezervama koje je dobijala iz svojih rudnika. Historijska građa pokazuju da se srebro kopalo u tolikim količinama da su pojedine pošiljke koje su upućivane na svjetska …

KAKO SE MOLILO U PROŠLOSTI U BOSNI DA SE ZEMLJA I NAROD SPASI OD NESREĆE Kada se 1878. godine u Bosni čulo da će Austrija zauzeti Bosnu i da će umjesto Turske ona zemljom vladati, u pripremi za otpor učestvovale su i žene. Posvuda su učene dove protiv stranog „dušmana“. Kada je u vrijeme kralja Tvrtka izbio nezapamćen požar koji …

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. Počeci upotrebe novca na tlu Bosne i Hercegovine Prvi novac za koji se zna da je bio u upotrebi na području današnje Bosne i Hercegovine potječe od prije nekih 2200 godina i bio je grčki novac. To je …

Kako god je sporno pitanje starost stećaka, tako je sporno i pitanje uzora po kojima su nastali. Dugo vremena je vladalo uvjerenje da je u tome važnu ulogu odigrao utjecaj rimskog sarkofaga. U novije vrijeme više se ukazuje na utjecaj monumentalne romaničke arhitekture sa primorja. Ima i mišljenja da su nastali pod utjecajem staroslavenske drvene arhitekture, odnosno sličnih grobnih spomenika …

Bosanski stećci plijene pažnju i znatiželju ne samo svojim ukrasima i oblicima, nego i veličinom. Stećak iz Vlađevina kod Rogatice, na primjer, teži 25 tona, dok stećak Pavla Radenovića iz Pavlovca kod Sarajeva ima zapreminu od 11,40 m, a težak je 31 tonu i 920 kg. Takva dva ogromna stećka nalazila su se i u Lužanima kod Fojnice ali su …

Ako država kaže nema misa, održite ih, ako kaže može dvije, održite četiri, ako dopusti tri, umnožite ih, održite šest, ili deset …”fetva” je dekana splitskog Bogoslovnog fakulteta po kojoj se ”MISE MORAJU ODRŽAVATI I PO CIJNEU ŽIVOTA!” Jer za Crkvu ”vrijedi samo Kanonski zakonik”. MISE U DOBA SMRTONOSNE KORONE ”OPRAVDAVA” mudrošću da nije važno koliko ćemo živjeti, važno je …

Pored umjetničkog sadržaja stećci su vrijedni i zbog svojih natpisa. Iako nisu brojni (ima ih svega oko 400), i mada su kratki, značajni su zbog svog sadržaja. Oni, ustvari, predstavljaju pisanu historiju srednjovjekovne Bosne.U njima se redovno navode osnovni podaci o pokojniku, o majstoru koji je isklesao stećak ili o piscu koji je sastavio tekst. U nekim slučajevima u njima …