Trebalo bi pročitati “Hadži Murata” pa onda pričati o islamskom radikalizmu

Nada Al Issa

Ukrajini treba pomoći, ali to nemeće i sjećanje na Bosnu 90-ih. Pomoći nije bilo niotkud.

DA SE BOSNI POMAGALO I STOTI, MA I HILJADITI DIO NE BI BILO NI GENOCIDA U SREBRENICI, NI AHMIĆA, NI HELIODROMA.
Nisam uz Bosnu zaboravila Hercegovinu, Pale….jer nije za usporedbu
. Hercegovina je dobijala oružje od Hrvatske, oni na Palama od Srbije, samo Bošnjaci u totalnom okruženju, ni od koga gotovo ništa nisu mogli dobiti.
Ono nešto mizerno što je dolazilo preko Hrvatske, više od pola otimalo se putem kroz ‘Ercegov’nu, ušur bio puno veći od 10%.
SRBI SU IZA SEBE IMALI SRBIJU, HRVATI HRVATSKU, BOŠNJACI NIKOGA. OSIM SVOJE VJERE U POBJEDU.
Da su Bošnjaci imali i pedeseti dio što su imali bosanski Srbi i Hrvati, nikad BiH ne prijetila podjela. Čudom su je obranili narod i korpusi ABiH, samo oni i Bog znaju kako.
Borili se kao Ukrajinci sada, ali s nemjerljivom razlikom, bez pomoći međ. zajednice, sami, kako su znali umjeli, nitko im nije pomagao. (Isto danas Milanović rekao za Hrvatsku).
SADA KADA JEDINI OPET ŽELE SPASITI BiH, uređenu kao građansku državu, po principu jedan čovjek jedan glas, a ne da jedan hercegovački glas vrijedi šest bošnjačkih, optužuju ih da pod “firmom” građanske žele islamsku državu, za islamski radikalizam i što sve ne…a ako bi se neki radikalizam i pojavio, bio bi posljedica, a ne uzrok.
Sada, zbog nekih primitivnih umova, baš nije popularno spominjati čak ni ruske književne klasike, ali da bi se shvatilo razliku između uzroka i posljedice, bilo bi dobro pročitati velikog Tolstoja i njegov roman “HADŽI MURAT,” o borbi Čečena, protiv ruskog osvajanja u 18. st., posebno odlučnog pobunjenika HADŽI MURATA (koji je posebna, priča). Strahovita okrutnosti Rusa prema Čečenima izazvala je žestoki otpor za slobodu, pa i radikalizam. Ali taj radikalizam bio je posljedica (ruskog osvajanja), a ne uzrok.
Danas se Bošnjake proglašava radikalima koji žele nekakvu islamsku državu. Eventualni bosanski radikalizam bio bi posljedica stalnih pokušaja podjele Bosne, a ne uzrok.
Čečenija je imala jednog moćnog osvajača, Bosna ima dva, jedan s istoka, drugi sa zapada, ne baš jačine carske Rusije, ali uz asistenciju današnje (ne baš slabe) Rusije.
Ali našlo bi se i bosanskih “hadži Murata,” koji su se spremni pobuniti protiv osvajača i s istoka i sa zapada.
TOLSTOJ U PROLOGU SVOG ROMANA priča o livadi na kojoj promatra zgaženi grm čička i pokušava ubrati jedan drugi čičak kako bi nadopunio cvjetni buket, i čudi se snazi te, naizgled krhke biljke, koja pokušava podići glavu prema suncu, grčevito se boreći za život.
Baš kao Bosna danas.
Naizgled krhka Bosna, ne tako davno zgažena kao Tolstojev zgaženi čičak, glavu nije pognula, grčevito se bori za život.
Snažna Tolstojeva priča iz 18.st. može odgonetnuti i okrutnu suvremenu bosansko/bošnjačku povijest 20. i 21. st. Ako je ikome zagonetka.
Tolstojev roman “Hadži Murat”

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici “Kolumne” su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala vikici.ba

Comments

comments

Provjerite također

Umro je Rekić Fikret iz Vikića

Fikret Rekić iz Vikića umro je 18. decembra 2023. godine u 58-oj godini života. Đenaza …