Ajvatovica, najveći vjerski i kulturni događaj u Bošnjaka

Legenda kaže da je Ajvaz-Dedo pod planinom Šuljagom, 6 km udaljenom od Prusca, u šumi našao snažan izvor. U blizini izvora nalazi se stijena duga 74 m i visoka 30 m. Stijena je bila prepreka vodovodu koji je dedo Ajvaz želio provesti do samog mjesta te je odlučio moliti Svevišnjeg da stijenu rastavi kako bi mogao provesti vodovod. Išao je 40 dana svako jutro na stijenu sabah namaz klanjati i dovu upućivati. Četrdeseto jutro, učeći Ku’ran poslije namaza, zaspao je Ajvaz dedo i sanjao kako su se dva ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je da je njegova dova primljena i stijena rastavljena i da je rascjep u klancu usmjeren ka kibli (Kabi u Mekki).
Ajvatovica 1910. god.
Ajvatovica 1910. god.

Pohod Ajvatovici podrazumijeva i određenu vjersku ceremoniju muslimana Bošnjaka, koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur’anska sura Jasin, pijenja kahve ili čaja, formiranja povorke kojnanika na čijem čelu se nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenja ilahijâ, izgovaranja tekbirâ (Allahu ekber – Bog je najveći), prolaska kroz stijenu, učenja kur’anske sure Feth (Pobjeda), te vaza (predavanja) na livadi i zajedničkoga klanjanja podne-namaza na otvorenome. Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku. Ajvaz-dedo je došao u Bosnu sa sultanom Fatihom II 1463. godine i dobio zadatak da u Skoplju širi Islam. Ajvaz-dedo je Bošnjacima objašnjavao islam na blag i primjeren način, prije svega na ličnom primjeru. Pomagao je mještane i rješavao njihove svakodnevne probleme, što je karakteristično za sufije tog doba.

Ove godine je obiljhežena tradiconalna 506. po redu manifestacija na Ajvatovici.

Provjerite također

Gajretov mevlud u Izačiću

Povjerenik Gajreta u Izačiću g. Ubejid Mujagić održao je prvi Gajretov mevlud 23. novembra 1934, …