Pohod Ajvatovici podrazumijeva i određenu vjersku ceremoniju muslimana Bošnjaka, koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur’anska sura Jasin, pijenja kahve ili čaja, formiranja povorke kojnanika na čijem čelu se nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenja ilahijâ, izgovaranja tekbirâ (Allahu ekber – Bog je najveći), prolaska kroz stijenu, učenja kur’anske sure Feth (Pobjeda), te vaza (predavanja) na livadi i zajedničkoga klanjanja podne-namaza na otvorenome. Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku. Ajvaz-dedo je došao u Bosnu sa sultanom Fatihom II 1463. godine i dobio zadatak da u Skoplju širi Islam. Ajvaz-dedo je Bošnjacima objašnjavao islam na blag i primjeren način, prije svega na ličnom primjeru. Pomagao je mještane i rješavao njihove svakodnevne probleme, što je karakteristično za sufije tog doba.
Ove godine je obiljhežena tradiconalna 506. po redu manifestacija na Ajvatovici.