Bjela cesta nije rimska ni antička

U posljedne tri godine pojavilo se je više objava na portalima tipa :”Otkrivena rimska antička cesta nedaleko od Izačića…” ili slične, ali u suštini tipa copi – paste, naravno neprovjereno i neutemeljeno što i ovom prilikom demantujemo. Objava na Vikići portalu još od 2007. godine govori o toj navodno “antičko – rimskoj” cesti pa je prenosimo u cjelosti.

Bjela cesta – je započeta da se gradi 1957. godine i to od Prnjavora rubom Izačićkog polja do Čerkezovca linijom početak naselja Vikići, Zvečaljka, Priki, Lipa voda, Crkvina, Čerkezovac u ukupnoj dužini od 10 km. Gradnju ceste je započela PPK “Krajina” Bihać sa kooperantima iz naselja Izačić i Vikići. Mještani su radili na iskopu i prevozu živog kamena “ljutca” te na ugradnji istog u trasu. Za sav posao korištena je u najvećoj mjeri isključivo ljudska snaga i zapreke. Od mehanizacije imali su jednu drobilicu za kamen i traktor. Sve poslove je vodio i pratio poslovođa Husetić koji je kasnije i vodio pogon na Bugaru i Čerkezovcu zbog koji se je i gradila bijela cesta. Termin bijela cesta dobila je isključivo zbog svoga izgleda nakon prolaska i završetka trase jer je iz daleka tako i izgledala. Treba napomenuti da je gradnjom ove trase puta izbjegnuto samo naselje iz više razloga a osnovni je neslaganje određenog broja mještana sa samom gradnjom kao i politički momenat toga vremena. Sama gradnja ceste uprkos tom vremenu nije se bitno razlikovala od današnjih tehnika tako da je bjela ceta sve do današnjeg dana u punoj funkciji iako se na njenoj opravci nije radilo u posljednjih 20 godina.