Zdrava hrana ispod plastike

Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru na području Bihaća je do unazad destak godina bila nepoznanica, prvi izgrađeni plastenici na ovom području su se koristili u proizvodnji rasadnog i ukrasnog bilja. Grad odnosno njegova okolna naselja raspolaže veoma kvalitetnim lokalitetima za proizvodnju u plastenicima to se prvenstveno odnosi na područja prema granici sa R Hrvatskom kao i u dolini rijeke Une. Sva ova područja karakteriše usitnjen posjed od 200 do 1000 m obradive površine po parceli sa veoma kvalitetnim zemljištem. Ovako male površine su nepovoljne za neku veću proizvodnju na otvorenom polju, ali su veoma pogodne za podizanje plastenika u kojima bi se proizvodilo povrće, rasadi cvijeća ili jagode. Proizvodnja u plastenicima na području Bihaća bi se bitno razlikovala od većine drugih plastenika na drugim terenima u BiH. Zbog hladnije klime na ovom području, proizvodnja bi se zasnivala na crnoj foliji u plasteniku. Pokrivanje zemlje crnom folijom osigurava zemljištu pogodniji toplinski i vodni režim, zadržava bolju strukturu i plodnost tla, te utiče na mikrobiološke procese u tlu, zbog toga se pospješuje cvijetanje i dozrijevanje plodova. Gnojivo se u pokrivenom dijelu bolje iskorištava, smanjuje se ispiranje hranjiva, naročito azota, a topljivost fosfornih i kalijevih đubriva je bolja. Pored navedenih prednosti važno je znati da je proizvodnja na ovaj način znatno jednostavnija i jeftinija nema čupanja korova, plodovi su čisti, bolje dozrijevaju. Za proizvodnju na foliji veoma su pogodne slijedeće kulture (paradajz, paprika, krastavac, salata, jagoda kao i više vrsta cvijeća.)

Proizvodnju u zaštićenim prostorima (plastenicima) karakterišu slijedeći parametri:

• mogućnost proizvodnje tokom cijele godine,
• vansezonsko prispjeće proizvoda,
• znatno lakši plasman proizvoda,
• 2-3 puta veći prinos po jedinici površine,
• visoka cijena proizvoda,
• bolja iskorištenost radne snage tokom godine,
• smanjen uticaj spoljnih faktora,
• znatno bolji kvalitet plodova.

Kako se sve napisano odnosi i na naselje Vikići koje nažalost nema još uvijek niti jedan plastenik ovaj post treba da animira sve mještane da se okrenu ovom vidu poljoprivredne proizvodnje prvenstveno iz razloga promjene klimatskih uslova na našem području. Svjedoci smo posljedica klimatskih promjena na našim njivama kada se veoma teško mještani uspjevaju nositi sa njima. Konstantano je prisutan  problem uslova prilikom sjetve a isto tako i prilikom žetve. Ulaganja u plastenike je sigurno isplativo i svako domaćinstvo bi trebalo da ima barem jedan bez obzira na iskoristivu površinu zbog potrebe uzgoja kultura iz bašte jer je u nekoliko posljednjih godina to na otvorenom bilo uzaludan posao.