Božiji poslanik Muhammed-alejhisselam

Rođenje i život Muhammedov prije poslanstva

Božijii poslanik Muhammed-alejhisselam je rođen 12. Rebiul- evvela, u ponedjeljak, odnosno mjeseca avgusta 570. godine u gradu Mekki, u Arabiji. Ocu mu je bilo ime Abdullah, a majci Amina Po rodu je pripadao uglednoj porodici Hašim, u plemenu Kurejš. Otac mu je umro dva mjeseca prije njegova rođenja, a majka kad mu je bilo šest godina. Poslije majčine smrti, Muhammeda je sebi uzeo djed po ocu, Abdulmuttalib, koji je umro poslije dvije go­dine. Muhammeda je tada uzeo stric Ebu Talib. I djed i stric pazili su Muhammeda kao svoje dijete. Kod Ebu Taliba je Muhammed ostao do dvadesetpete godine života. Tada se oženio uglednom udo­vicom Hadidžom i prešao u njenu kuću. Muhammed je pomagao stricu u kućnim i trgovinskim poslovima dok je bio kod njega, a kad je prešao Hadidži, postao je samostalan trgovac.

Muhammed je još od rođenja pokazao znakove da će biti zna­meniti čovjek, Božiji poslanik. Ti znakovi su se opažah prije po­slanstva i krozcijeli njegov život. Kao dijete bio je vanredno dobar i uljudan. Uvijek je govorio istinu i klonio se svega što je ružno. Svako ga je volio i lijepo susretao. Takav je ostao i kao mladić. Zbog izvanredno dobrog vladanja prozvali su ga Muhammed Emin (pouzdani Muhammed). On nije znao pisati, jer tada u Mekki nije bila raširena pismenost, ali je bio najbolji i najuljudniji čovjek u gradu. Nikada nije obožavao kipove u koje su tada vjerovali Arapi. Kad je bio samostalan trgovac, ljudi su kod njega ostavljeni na ču­vanje najskupocjenije stvari. Uvijek je bio čist i uredan. Slovio je kao uzoran građanin u svome mjestu.

Muhammedovo poslanstvo

U četrdesetoj godini života Muhammed a.s. se povukao u sa­moću. Odlazio je do pećine Hira, u blizini Mekke, i tamo danima sje­dio razmišljajući o svijetu i životu. U takvom stanju ugleda jednoga dana meleka Džebraila i čuje riječi: »Čitaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara!« To je bila prva objava. Od tada je Muhammed a.s. po­čeo primati Božiju objavu i kao Božiji poslanik pozivati ljude da prime vjeru islam.

Objava i pozivanje u islam trajali su dvadeset i tri godine i to trinaest go­dina u Mekki, a deset u Me­dini. Kroz to vrijeme Islam se raširio u Arabiji i pro­čuo i izvan njenih granica. Iz Mekke Muhammed a.s. je prešao u Medinu i taj pre­lazak zove se hidžret. U Medini je Muhammed a.s. sagradio džamiju i osnovao islamsku zajednicu. U šez­deset i trećoj godini života Božiji poslanik Muhammed a.s. je preselio na drugi svi­jet. Pejgambeiovo mubarek tijelo je ukopano u njegovoj džamiji, u Medini.

Život i rad Muhammeda a.s. zovu se hadis. Mevlud je dan rođenja Muhammeda a.s.; a hidžret dan kada je Muhammed a.s. odselio u Medinu, pošto je napustio Mekku. Ova dva dana musli­mani proslavljaju kao praznik. Od hidžreta muslimani računaju svoje godine (hidžretski kalendar), a kao svečani vjerski običaj uče kroz cijelu godinu, a naročito dvanaestog rebiulevvela, Mevlud. To su krasne recitacije i govori o Muhammedu a.s. na bosanskom, arapskom i turskom jeziku.