Priče

Pored umjetničkog sadržaja stećci su vrijedni i zbog svojih natpisa. Iako nisu brojni (ima ih svega oko 400), i mada su kratki, značajni su zbog svog sadržaja. Oni, ustvari, predstavljaju pisanu historiju srednjovjekovne Bosne.U njima se redovno navode osnovni podaci o pokojniku, o majstoru koji je isklesao stećak ili o piscu koji je sastavio tekst. U nekim slučajevima u njima …

Pojedini stećci svojim oblikom i ukrasom dočaravaju kuću. To su najčešće sljemenjaci čija gornja ploha ima oblik dvoslivnog krova. U nekim slučajevima on je čak i plastično naznačen, i to tako da oponaša šindru (krov od dasaka), dok su na vertikalnim stranama uklesani motivi brvna. To je potpuno realističan prikaz standardnog bosanskog drvenog stambenog objekta iz srednjeg vijeka. Stećci ovakvih …

Stećci predstavljaju jednu od najzanimljivijih i najznačajnijih pojava u umjetnosti srednjovjekovne Bosne. To je jedinstven i neponovljiv tip nadgrobnih spomenika koji su svojim oblikom, umjetničkim sadržajem i okolnostima nastanka skrenuli pažnju svjetske javnosti još prije četiri i po stoljeća. Na problemu stećaka obranjeno je nekoliko doktorata, održana su brojna naučna savjetovanja i skupovi, snimljeni dokumentarni filmovi, serije itd. Ipak, o …

Sve ono što je Bosna doživjela u svojoj hiljadugodišmjoj historiji bilo je u najužoj vezi s njenom vjerom. Sudbina je htjela da je ona u velikoj mjeri bila uzrok propasti srednjovjekovne bosanske države. Već je bilo govora o tome da se bogumilstvo održalo kroz sve stoljetne oluje zahvaljujući upravo činjenici da je to bila narodna vjera i da je okupljala …

Unatoč neprestanog uznemiravanja, proganjanja, teških i krvavih ratova koji su stoljećima vođeni, bosanski bogumili su ipak stvarali i djelovali za sve to vrijeme na svim poljima kulturnog stvaralaštva. Stvorena su djela visokih umjetničkih dometa, a u nekim slučajevima i remek djela. To se prije svega odnosi na književno stvaralaštvo. Ako se podsjetimo da je u njihovoj sredini djelovalo istaknuto učilište …

Prvo da Vam kažem ne znam da l’ danas ove osnovne škole imaju i slave l’ „Dan škole“, ali u naše vrijeme, mi smo jedva čekali taj dan. Prvo što se taj dan ne ide u školu, a drugo, što se uvijek, na nekakvoj sjednici, koja se zove akademija, dobiju diplome i pohvale… I danas se ja rado sjetim jednog …

Da su bosanski bogumili predstavljali ne samo vjersku nego i političku snagu zemlje, vidi se iz slučaja koji se zbio 1304. godine. Naime, Bosni su u to vrijeme nametnuli vlast hrvatski bribirski knezovi Šubići koji su iskoristili smrt bana Stjepana II iza kojeg su ostala maloljetna djeca. Akciju za njeno oslobođenje poveli su upravo bogumilske starješine. Borbe su bile veoma …

Crkva bosanska je uživala veliki ugled i među evropskim heretičkim crkvama. Ima više naznaka da je jedno vrijeme smatrana čak vodećom crkvom dualističkog učenja. Taj ugled i položaj je stekla i zato što je to bila vjera jednog cijelog naroda, dakle najmasovnija u Evropi i što je po svemu imala status državne vjere. To ju je činilo sigurnom što nije …

Bogumili su imali vjerske starješine kako je bilo i kod drugih vjera, s tom razlikom da nisu živjeli u raskoši i obilju pa su kao takvi bili uzor svima. Na vrhu je bio Djed koji je predstavljao Crkvu bosansku pred vladarem i vanjskim svijetom. U jednom dubrovačkom pismu iz 1405. godine upućeno u Bosnu u vezi nekog spora sa vojvodom …

Bosna je bila dugo na glasu kao zemlja gdje se heretičko učenje slobodno propovijeda i gdje proganjani iz drugih zemalja nalaze sigurno sklonište i zaštitu. Zato je rimska kurija sve češće dobijala prijave protiv Bosne i njenih vladara. Najveću težinu su imale optužbe da je tamo rimska vjera potpuno potisnuta, pa čak da su i njeni sami pastiri zatrovani tim …