Sudbina povelja bosanskih banova i kraljeva koje su se nalazile u Madžarskoj

Dr. Enver Imamović

Iako je padom Bosne pod Turke i zauzećem prijestolnog Bobovca nestalo sve što se i njemu nalazilo, pa i državni arhiv, ima nade da je od njega ipak nešto sačuvano. To se obistinilo 1906. godine kada je madžarski historičar Ljudevit Thalloczy obznanio da je u madžarskom gradu Kermend pronašao 12 bosanskih povelja koje su izdali bosanski banovi. Kako su su tamo završile, nije se saznalo.
Arhiv u kojem su se nalazile tokom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu uništen je. Godine 1946. Ministarstvo za vjerske i obrazovne poslove Madžarske poduzelo je akciju da se ustanovi da li je nešto preostalo od njega. Jedan manji dio je pronađen u zgradi arhiva, dio je nađen kod lokalnog stanovništv a dio u šumama u okolici Körmenda. Sve je bilo u jadnom stanju. Ostatak je smješten u Narodnu biblioteku u Budimpešti. Najveći dio građe je, međutim nestao.
Tokom mojih istraživanja posjetio sam Državni arhiv i Narodnu biblioteku u Budimpešti da saznam ima li traga od naših povelja. Došao sam do podatka da se u Narodnoj biblioteci nalazi samo jedna od njih, od 12 koliko ih je do Drugog svjetskog rata bilo u arhivi u Kermendu. U istoj biblioteci ušlo se u trag još jednoj bosanskoj povelji. Saznao sam da ima naznaka da je dio kermendskog arhiva nakon rata završio u jednom lokalnom u arhivu u Austriji. To daje nadu da se možda tamo nalazi još koja naša povelja.

Problem povelje Kulina bana

Ćiro Truhelka, nepokolebljivi borac za povra blaga bosanskih franjevaca
Ćiro Truhelka, nepokolebljivi borac za povra blaga bosanskih franjevaca

Od ukupne arhivske građe koja se odnosi na doba srednjovjekovne Bosne za nas poseban značaj ima povelja Kulina bana. S razlogom jer je riječ o najvažnijem dokumentu srednjovjekovne bosanske države, i što postoji realna mogućnost da se kad-tad vrati u zemlju. Poznato je da postoje tri njena primjerka. Dva se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i vlasništvo su Republike Hrvatske, a treći primjerak nalazi se u arhivu Ruske akademije nauka u Petersburgu.
O tome kako je ruski primjerak dospjeo u Rusiju postoje razne priče. Sve se svode na to da je početkom 19. stoljeća taj primjerak odnio u Rusiji
tadašnji ruski konzul u Dubrovniku Jeremija Gagić. Ono što je u svemu tome upitno jeste, koji je od ta tri primjerka original. Iako je o tome mnogo pisano još je uvijekto neizvjesno. Mnogi smatraju da je upravo onaj koji se nalazi u Rusiji.
Današnja tehnologija bi laboratorijskom nogla to ustanoviti, ali s obzirom da se njeni primjerci nalaze u dvije zemlje i da su za ispitvanje potrebne razne dozvole raznih nivoa vlasti tih zemlja, teško je za očekivati da do toga dođe.

Kako su bosanski samostani ostali
bez svog umjetničkog blaga
Uloga biskupa Juraja Štrosmajera u tome

Biskup Juraj Štrosmajer, organizator izmještanja blaga iz bosanskih samostana
Biskup Juraj Štrosmajer, organizator izmještanja blaga iz bosanskih samostana

Ono što su bosanski franjevci uspjeli sačuvati u svojim samostanima tokom stoljeća u vihorima kroz koje je zemlja prolazila, bez toga toga su ostali ne tako davno. Mnogo crkveno ruho, obredni predmeti, vjerske knjige, umjetničke slike, numizmatički primjerci i dr, svojevremeno su odneseni u Hrvatsku po nalogu Juraja Štrosmajera, đakovačkog biskupa i osnivača Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Pismom od 1 marta 1871, godine Štrosmajer se obratio onovremenom provincijalu bosanskih franjevaca fra Miji Gujiću u Fojnici da mu se pošalju sva vrijedna djela koja se čuvaju u ovdašnjim samostanima.
U drugom pismu od 10. aprila iste godine naglašava da će blago biti sigurnije u Hrvatskoj i jamči mu da će sve to biti vraćeno jednog dana kada se Bosna oslobodi turske vlasti. Iz poštovanja i zahvalnosti za ono što je Štrosmajer činio za katolike u Bosni, franjevaci su prihvatili zahtjev. Biskup je u Bosnu poslao svog stručnjaka za umjetnine Vatroslava Donegana koji je u riznicama samostana u Fojnici, Kreševu i Kraljevoj Sutjesci probrao najvrednije što se tamo nalazilo, spakirao i odnio u Đakovo kod Štrosmajera, a ovaj je to proslijedio u Zagreb, u tadanju Jugoslavensku akdemiju znanosti i umetnosti kojoj je na čelu bio Frano Rački.
Nije prošlo dugo franjevci su se pokajali što su dali svoje blago. Još su za Štrosmajerova života tražili su da im se vrati. Postoji bogata arhivska građa o njihovoj prepisci s njim. Biskup je, međutim, odugovlačio i nalazio stotinu izgovora. Ubrzo se ispostavilo se da sa hrvatske strane nije uopće bilo iskrene namjere da se blago vrati.

Borba dr. Ćire Truhelke, direktora
Zemaljskog muzeja, da se
blago vrati franjevcima

Jedan od dokumenata koji pokazuje gdje se danas nalazi franjevačko blaga
Jedan od dokumenata koji pokazuje gdje se danas nalazi franjevačko blaga

U slučaj su se uključili mnoge onovremene ugledne ličnosti kako u Bosni tako i u Hrvatskoj. Glavni protivnik sa hrvatske strane da se blago vrati bio je spomenuti Frano Rački predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, direktor Arheološkog muzeja i dr, a sa bosanske strane direktor Zemaljskog muzeja Ćiro Truhelka i, dakako franjevci spomenutih samostana.
Hrvatska strana je u svojoj namjeri bi.la uporna bez obzira što je biskup Štrosmajer napismeno jamčio franjevcima da će im se odnijeto vratiti. Zadivljujuća je upornost sa bosanske strane spomenuti direktor Zemaljskog muzeja dr. Ćire Truhelke. U korespodenciji nije birao riječi da i biskupu Štrosmajeru prebaci na nekorektnom odnosu prema franjevcima i onome što je potpisao preuzimajući blago. Truhelkina borba je tim respektnija jer je i on po nacionalnosti bio Hrvat koji je iz Hrvatske došao u Sarajevo da bude kustos Zemaljskog muzeja. Primjer morala profesionalca u struci koji se stavio iznad vjerskih, nacionalnih i dugih odrednica.
. Upornst sa bosanske straneipak nije urodila plodom. U to je izbio Prvi svjetski rat, i malo pomalo, sve je palo u zaborav, da bi tek 60-tih godona prošlog stoljeća bosanski franjevci ponovo pokrenuli ovo pitanje.
Današnji pokušaji da se blago vrati
Tadašnji franjevački historičar dr. Berislav Gavranović, dugo je radio na ovom predmetu, prikupio potrebnu građu i dokumente s namjerom da se zvanično od strane b-h institucija pokrene pitanje povratka blaga. Do tog, međutim, nije došlo, shodno onovremenoj paroli „Ne talasaj!“
Kao historičar i istraživač bosanske kulturno-historijske prošlosti, prije nekoliko godina uključio sam se u ovaj problem itraživačkim projektom koji je imao cvilj da se dođe do podataka o ukupnom otuđenom b-h blagu u proteklim vremenima.
Akcenat je bio na blagu franjevačkih samostana, iz razloga što dokumentacija nedvojbeno dokazuje da je blago odneseno uz jamstvo da je to privremeno i da će franjevcima vratiti kada oni to zatraže.
Projekt je financiran od strane državnih institucija jer je ocijenjen kao izuzetno koristan za državu . S tom dokumentacijom koja je bila sakupljena b-h institucije su trebale pokrenuti pravni postupak, međutim, do toga nije došloa do današnjeg dana. Umjesto da to umjetničko bogatstvo resi vitrine fojničkog, kreševskog i sutješkog samostana kojima pripada i gdje se stoljećima čuvalo, ono resi vitrine zbirki Hrvatske akademije znanosti i umetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt i Arheološkog muzej u Zagrebu. To je tolike vrijednosti da bi bio neoprostiv grijeh odustati od borbe za povrfatak.

Jedna od izložbenih dvorana fojničkog samostana u kojem se čuva blago bosanske prošlosti
Jedna od izložbenih dvorana fojničkog samostana u kojem se čuva blago bosanske prošlosti

Popis kulturno-historijskog i umjetničkog blaga BiH
koje se nalazi u drugim zemljama

Papinske bule i dr. crkveni dokumenti …31
Povelje ………………………………………….. 56
Vjerske (bogumilske) knjige ……………… 36
Roman (iz srednjeg vijeka) ………………. 1
Testamenti bosanske vlastele …………… 2
Rodoslovi „gospode bosanske“ . ………. 1
Umjetničke (crkvene i druge) slike ……… 16
Crkveno ruho …………………. ………………. 14
Plaštevi ………………………………………….. 2
Umjetnine od metala ………………………… 22

Stvari koje su austrijske vlasti oduzele
Huein-begu Gradaščeviću:

Skupocijeno oružje i druga ratna
oprema, odjeća i umjetnine …… ..5 komada
Zlatnih dukata……………………….. 300
Srebreni novac ……………….. ……2 vreće
Cvanciga (novac) …… ……………. 2 vreće
Talilira (novac) . …………………….. 2 vreće

Zemlje u kojima se danas nalazi b-h blago:

Hrvatska ……………………….. …127 predmeta
(ne računajući stotine kom.
nuzmatićkih primjeraka)
Srbija ……………………………………… 7
(ostali uništeni u 2. svj. ratu)
Crna Gora ………………………….. ….. 2
Bugarska …………………………………. 1
Grčka ……………………………….. ……. 1
Slovenija ………………………………. … 36
Turska …………………………………. …..1
Rusija ………………………………………. 10
Irska …………………………………………. 1
Ukrajina …………………………………….. 2
Austrija ……………………………………… 104
Italija …………………………………………..14
Njemačka ………………………………….. 1
Madžarska …………………………………. 31

Comments

comments

Provjerite također

Prikaze, salivanje strahe, gledanje u fildžan, bacanje graha

Sjedim pod grožđem, pišem zadaću, a i pripremam se za kontrolni iz biologije. Učim o …