Najstariji pisani spomenik bosanskog jezika

Humačka ploča
Humačka ploča

Među pisanim spomenicima bosanskog jezika, sačuvanim do našeg vremena, dva su iznimno značajna: Humačka ploča i Kulinova povelja. Prvi spomenik pripada lapidarnoj pismenosti (= na kamenu), a drugi (napisan 29. avgusta 1189.) spomenicima na pregamentu pisanim u državnoj kancelariji oblasnih gospodara, kraljeva i velikaša. Ijedan i drugi veoma su značajni za bosanski jezik, ali i za ostale južnoslavenske jezike i srednjojužnoslavenski dijasistem.

Lapidarna pismenost svjedoči o ranoj pismenosti u Bosni i Hercegovini: prvi pisani spomenik na bosansko-humskom tlu, natpis u Humcu – u nauci poznat kao Humačka ploča, uklesan je natpis i potječe čak s kraja X ili početka XI vijeka.

Gospodar župe, ili “župni urun” urezao je tipični ktitorski natpis, koji se svojim sadržajem gotovo ničim ne izdvaja od ostalih sličnih medijevalnih natpisa i ne bi zasluživao neku naročitu pažnju da ne predstavlja najstariji natpis na bosanskoj ćirilici (bosančica) u Bosni i Hercegovini, odnosno zapadno od Makedonije. To je i jedan od najstarijih južnoslavenskih natpisa uopće. To je zapravo natpis na Crkvi svetog Mihajla u Humcu, kod Ljubuškog (zapadna Hercegovina). Na njemu se nalaze i određena glagoljska slova, što dokazuje da je na ovom području prije ćirilice bila u upotrebi glagoljica. Vjerovatno u vrijeme podizanja Humačke ploče pada i početak prepisivanja glagolskih knjiga na podesniju i praktičniju ćirilicu. Paleografske i neke druge osobine natpisa govore o mogućnosti da je nastao u isto vrijeme kada i čuvena Prespanska ploča, a izvjesni elementi dopuštaju da se datira i ranije.

Humačka ploča duga je 68 cm, visoka 60 cm i široka 15 cm. Slova su klesana na krečnjačkom kamenu modrulju, a tragovi oštećenja uzrokovani dlijetom ukazuju da

nije bio pogodan za klesanje. Najvjerojatnije tekst nije pisala i klesala ista osoba. Očito je da je klesar samo oponašao napisani tekst jer se po obliku nekih slova može zaključiti da nije bio pismen. Zanimljivo je da je tekst napisan u krug tako da se najlakše može čitati ako se hoda oko ploče.

Ploča se danas čuva u Muzeju franjevačkog samostana u Humcu.

Comments

comments

Provjerite također

Najfascinantnija slika cijelog Domovinskog rata

PETAR STIPETIĆ-general koga Tuđman nije volio, ali mu je trebao! Genaralu Petru Stipetiću 8. kolovoza.predaje …