Kultura

Rado srbin ide u “Domovince”, ali mu ne daju. “Pitajte Škoru”

Vukovarski branitelj, Srbin, vatreni Škorin pristalica, više, navodno, neće s njim.Sve već blo ”gotova stvar,” on će na Škorinu listu.. Je, al’ nećeš, pobunili se Škorini koalicijski partneri, jedan ”suverenist” drugi predsjednik neke minorne konzertvativne strančice, koji čak prijeti da će raskinuti i ”sporazum i ugovor’ sa Škorom ako taj vukovarski branitelj bude na listi. Može samo 100% hrvatsko, taman …

Pročitajte više »

Zoki, Sova i “onaj koji to radi jer može…”

KOLIKO OČAJAN MORAŠ BITI DA BAŠ PRED IZBORE TRAŽIŠ OPOZIV PREDSJEDNIKA?! U Središnjici se nervoza vidi iz zrakomlata. Ankete ne daju baš neku prednost, pa moraš izmilsiti nešto da pokušaš povećati rejting. I onda, ni više, ni manje- izmisli se opoziv predsjednika Milanovića! VJEČNI ŠEKS skužio da šef države ne poštuje Ustav, jer misli da Dan državnosti nije trebalo s …

Pročitajte više »

Raspust

Najzad dođe i ljetni raspust. Čekam ga godinu dana. Kako ja, tako i moja raja u mahali. Onaj zimski raspust, brete kratak. Dok se okreneš dvi’ hefte prođu, a da se nismo ni poigrali, kako treba. Još je najgore, ako nas zatrpa i sni'g, e onda brale nemaš kuda, čamiš u kući, samo nas stara ponekad naćera da čistimo sni'g …

Pročitajte više »

Kad ministar ne održi riječ, pa ti spasi život!

NA DANAŠNJI DAN ‘95. ”TREBALA SAM” PRESELITI NA ONAJ SVIJET!. Ali valjda nije bilo suđeno.. Nije patetika, istina je.. Novinarska povijest često nije ugodna. SPASILA ME NEODRŽANA RIJEČ tadašnjeg ministra vanjskih poslova BiH Irfana Ljubijankića, koji mi, kao tadašnjoj dopisnici RTVBIH obećao da će me povesti u svoj Bihać čim prvi put bude išao helikopterom. I napokon dočekam i taj …

Pročitajte više »

Nekadašnji Bajrami

Bilo je negdje kraj ljeta. Ubrzo će škola. Ljeto baš bilo prevruće. Nekako se i potrefio Ramazan, kad su te najveće žege. Skoro cijeli raspust sam proveo na selu, kod dida i majke. Po toj vrućini moja stara majka je postila, a dido, kad je mog'o, pošto je vazdan neđe putov'o, čas u Hrvatsku, čas tamo, čas ‘vamo. Nije mog'o …

Pročitajte više »

„Slava tebi Bože, naša nado“

KAKO SE MOLILO U PROŠLOSTI U BOSNI DA SE ZEMLJA I NAROD SPASI OD NESREĆE Kada se 1878. godine u Bosni čulo da će Austrija zauzeti Bosnu i da će umjesto Turske ona zemljom vladati, u pripremi za otpor učestvovale su i žene. Posvuda su učene dove protiv stranog „dušmana“. Kada je u vrijeme kralja Tvrtka izbio nezapamćen požar koji …

Pročitajte više »

O Bosanskim stećcima: Nestanak stećaka

Kako god je sporno pitanje starost stećaka, tako je sporno i pitanje uzora po kojima su nastali. Dugo vremena je vladalo uvjerenje da je u tome važnu ulogu odigrao utjecaj rimskog sarkofaga. U novije vrijeme više se ukazuje na utjecaj monumentalne romaničke arhitekture sa primorja. Ima i mišljenja da su nastali pod utjecajem staroslavenske drvene arhitekture, odnosno sličnih grobnih spomenika …

Pročitajte više »

O Bosanskim stećcima: Trideset i jedna tona na grobu

Bosanski stećci plijene pažnju i znatiželju ne samo svojim ukrasima i oblicima, nego i veličinom. Stećak iz Vlađevina kod Rogatice, na primjer, teži 25 tona, dok stećak Pavla Radenovića iz Pavlovca kod Sarajeva ima zapreminu od 11,40 m, a težak je 31 tonu i 920 kg. Takva dva ogromna stećka nalazila su se i u Lužanima kod Fojnice ali su …

Pročitajte više »

Katolibansko ludilo! Drskost, inat…

Ako država kaže nema misa, održite ih, ako kaže može dvije, održite četiri, ako dopusti tri, umnožite ih, održite šest, ili deset …”fetva” je dekana splitskog Bogoslovnog fakulteta po kojoj se ”MISE MORAJU ODRŽAVATI I PO CIJNEU ŽIVOTA!” Jer za Crkvu ”vrijedi samo Kanonski zakonik”. MISE U DOBA SMRTONOSNE KORONE ”OPRAVDAVA” mudrošću da nije važno koliko ćemo živjeti, važno je …

Pročitajte više »

O Bosanskim stećcima: Poruke sa stećaka

Pored umjetničkog sadržaja stećci su vrijedni i zbog svojih natpisa. Iako nisu brojni (ima ih svega oko 400), i mada su kratki, značajni su zbog svog sadržaja. Oni, ustvari, predstavljaju pisanu historiju srednjovjekovne Bosne.U njima se redovno navode osnovni podaci o pokojniku, o majstoru koji je isklesao stećak ili o piscu koji je sastavio tekst. U nekim slučajevima u njima …

Pročitajte više »