Arheološki lokaliteti naselja Vikići

Ako nam je poznato da je poslije pada Bihaća i njegove okoline pod tursku vlast, Izačić bio pust sve do 1625. godine, u taj kontekst možemo uvrstiti i naselje Vikići (Bunić selo, Vikić selo i Čavnik selo) jer se administrativno sve do 1921. godine vodilo u okviru Prnjavora kao dijela Izačić grada. Naravno sve to možemo videti i potvrditi listajući zvanične popise stanovništva. Kada je u pitanju istraživanju o mogućem življenju na ovim našim prostorima, jedino na što se možemo osloniti u ovom trenutku su zabilježeni arheološki lokaliteti koje ovdje donosimo.

Satelitski snimak lokaliteta rimskog naselja i srednjovjekovne crkvine u Bunići, Vikići
Satelitski snimak lokaliteta rimskog naselja i srednjovjekovne crkvine u Bunići, Vikići

Arheološki lokaliteti do sada neistraženi u naselju Vikići, datiraju od drugog do kasnog srednjeg vijeka. Prilikom istraživanja objavljenog 1893. godine zabilježena su tri lokaliteta i sva tri su nosili nazive „crkvina“. Na „crkvini“ istočno od sela Bunića na nadmorskoj visini 366 m, pronađeni su temeljni zidovi od istoka prama zapadu pružene, oko 14 m duge i 7 m široke pravokutne zgrade s ulazom, koji je bio od zapada, što se također smatra temeljima crkve. Po komadićima opeke, koji su onuda razbacani, vidi se, da je ondje stajala rimska zgrada; nasuprot čini se da više nadgrobnih ploča, što se onuda viđaju, potječu iz srednjeg vijeka. Vjerovatno manje rimsko naselje ili poljoprivredno imanje i srednjovjekovna crkva. Moguće datiranje imanja od 2. do 4. vijeka, a crkve u kasni srednji vijeka. Pitanje, da li je uvdje na ruševinama prijašnje rimske zgrade podignuta sredovjeka crkva, ili da li nadgrobne ploče kriju rimske grobove, i da li i današnji podor potječe iz rimskog doba. moglo bi se riješiti jedino prokopavanjem. Ovaj lokalitet kao katastarska čestica zove se Lubarda odnosno Brigovi a prvi nama poznati vlasnici bila je porodica Šarčević do iseljavanja u Tursku, nakon njih Kuruzović koji su doselili sa Korduna poslije okupacije iza 1879. god. a sada Halkić.

Satelitski snimak lokaliteta srednjovjekovne crkvine Kamenak, Vikići
Satelitski snimak lokaliteta srednjovjekovne crkvine Kamenak, Vikići

„Crkvina“na Kamenku je po prilici kasnosređnjovjekovna crkva. Ispod brda Kamenjak po­stoje ostaci temelja, dimenzija cca 11 X 8 m, orijentisani, približno istok – zapad. Lokalitet nosi katastarski naziv Lubarda a vlasnik je šumarija. Lokalitet je približno stanja kao i prilikom pomenutog istraživanja i na njemu nisu evidentirani nikakvi građevinski i sl. zahvati.

Satelitski snimak lokaliteta srednjovjekovne crkvine Čavnik, Vikići
Satelitski snimak lokaliteta srednjovjekovne crkvine Čavnik, Vikići

Sjeverno od toga mjesta na Čavniku, iznad sela Peći, opet nailazimo na jednu „crkvinu“ s temeljnim zidinama pravokutne, 7 m duge i 4-5 m široke zgrade, koja je po narodnoj tradiciji također nekad bila crkva. To se mišljenje potvrđuje time, što jugozapadno od te razvaline ima nepravilna nadgrobna ploča, te je zanimljivo i to, što je dužina te crkve bila pružena od sjevera prema jugu.  Ova nadgrobna ploča 2 metra duga je nestala prije 1920. godine. Lokalitet nosi katastarski naziv Čavnik a vlasnik je šumarija. Na lokalitetu su trenutno izgrađene porodične kuće Keškić koje su doselile iz Male Peći na Čavnik.

Karta arheoroloških nalazišta evidentiranih 1893. god., kotar Bihać
Karta arheoroloških nalazišta evidentiranih 1893. god., kotar Bihać

Kod naroda postoji predanje da su na ovim prostorima nekad davno živjeli grci (uistinu rimljani) i da su odselili naglo prema jugu jedne godine u augustu mjeseci odvozeći svoje pokretne stvari na saonama, što nam govori da su izselili zbog iznenadne dugotrajne zime u sred ljeta.

Arheološka nalazište  objavljena 1893. godine i opisana u građi bihaćkog kotara. Ovdje opisani lokaliteti, nisu nikad detaljnije istraživani a da o iskopavanjima i ne govorimo.

Comments

comments

Provjerite također

Stari nišani u naselju Vikići

Na više lokaliteta u naselju Vikići nalaze se mezarja koja nose nazive po lokalnom stanovništvu …